Ekonomija
FIPA: Ključno da BiH reaguje i stupi u kontakt sa svjetskim kompanijama Evidentno je da je pandemija virusa COVID-19 prouzrokovala turbulencije i posljedice najviše u zdravstvenoj sferi, ali posle toga i u svim ostalim sferama društvenog života na cijeloj planeti pa neizbježno i u Bosni i Hercegovini
# Agencija

Evidentno je da je pandemija virusa COVID-19 prouzrokovala turbulencije i posljedice najviše u zdravstvenoj sferi, ali posle toga i u svim ostalim sferama društvenog života na cijeloj planeti pa neizbježno i u Bosni i Hercegovini. Negativan odraz ovakve globalne situacije stvorilo je dugotrajno negativan trend u direktnim stranim investicijama u BiH, podaci su Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA).

U analizi direktorice Agencije Milice Marković upućenoj medijima početkom augusta, navodi se kako su čak i prije izbijanja pandemije COVID-19 direktne strane investicije (DSI) na globalnom nivou bile u padu zbog nesigurnosti trgovinske politike, pada stope prinosa od DSI te promjene forme međunarodne proizvodnje.

Predviđa se da će globalni tokovi DSI opasti i do 40 posto u 2020. u odnosu na 2019. kada su iznosili 1,54 triliona američkih dolara i bili veći za 3 posto u odnosu na 2018.

“Kada se sve to posmatra u BiH, iznos pasive DSI (prilivi u BiH) u 2019. iznosili su 899 mil. KM što je bilo povećanje za 11,6 posto u odnosu na 2018. Prije pandemije 79,3 posto investitora navelo je da planira nove investicije i reinvesticije u 2020. u BiH”, navodi se u analizi.

Tokom maja ove godine Agencija je uradila Aftercare online upitnik s postojećim investitorima i dobila odgovore da njih 50 posto potvrđuje nastavak planiranih investicija u BiH koje su dogovorene i prije COVID-19, 40 posto će najvjerovatnije odgoditi planirane investicije, a dvije kompanije planiraju premještaj dijela poslovnih aktivnosti izvan BiH a, a jedna kompanija će potpuno obustaviti investicione aktivnosti.

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, već u prvom kvartalu 2020. godine registrovano je smanjenje DSI za 3,4 posto što kao neto finansijska pasiva iznosi -243,2 miliona KM.

”Ekonomija BiH, koja je i prije COVID-19 bila na putu usporavanja, sada se suočava s mogućom dubokom recesijom. Ako uzmemo u obzir izvještaje međunarodnih institucija o položaju BiH na globalnom nivou i tome dodamo posljedice pandemije, jasno je da će efekti po našu ekonomiju i privredu biti skoro dramatični”, navedeno je u analizi.

Bosna i Hercegovina je ponovo prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja pogoršala svoj ranking u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, i to za jednu poziciju, te se nalazi na 90. mjestu. Najslabije smo plasirana država našeg regiona, a među najlošijim u Evropi.

Sporost u otklanjanju poslovnih barijera i loša pozicija BiH u izvještajima, otežavaju predstavljanje BiH kao pozitivne destinacije za ulaganje i privlačenje stranih investicija

Bosna i Hercegovina je najslabije rangirana u oblasti pokretanja poslovanja, gdje smo 184. i u odnosu na prethodnu godinu pogoršali smo svoju poziciju (bili 183. na svijetu). Bosna i Hercegovina je takođe loše plasirana u oblasti dobijanja građevinskih dozvola, gdje zauzima 173. mjesto (bili 167. u svijetu). Za dobijanje građevinskih dozvola potrebno je proći 17 procedura i čekati 180 dana, troškovi su 20,3 posto vrijednosti objekta. BiH je značajno poboljšanje postigla u kategoriji dostupnosti električne energije gdje smo na 74. mjestu (u prethodnom izvještaju 130.), a za dobijanje elektične energije potrebno je 5 procedura i 69 dana. Već godinama smo loše plasirani i na osnovu plaćanja poreza, a prema posljednjem izvještaju smo na 141. poziciji. Za plaćanje poreza su navedene čak 33 procedure i potrebno je odvojiti 411 sati u toku godine.

Prema objavljenom Globalnom izvještaju konkurentnosti 2019. Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina se nalazi na 92. mjestu od ukupno rangirane 141 države, te je za jednu poziciju lošije pozicionirana u odnosu na prethodni izvještaj. U poređenju s državama regiona i Evrope, Bosna i Hercegovina je i u ovogodišnjem izvještaju najslabije rangirana.

Prema Indeksu ekonomskih sloboda 2019., Bosna i Hercegovina se nalazi na 83. mjestu od ukupno 180. zemalja svijeta (na 37 mjestu od 44 zemlje u Evropi). U odnosu na prošlu godinu, kada je naša zemlja zauzimala 91. mjesto, ostvaren je izvjestan napredak te se zadržala u grupi ”ekonomski umjereno slobodnih“ država.

Prema Forbsovom izvještaju o najboljim državama za poslovanje iz decembara 2018., Bosna i Hercegovina je tek na 98. mjestu, te je najslabije rangirana država regiona.

”Sporost ili zastoj u otklanjanju poslovnih barijera i loša pozicija BiH u izvještajima međunarodnih institucija, otežavaju predstavljanje BiH kao pozitivne destinacije za ulaganje i privlačenje stranih investicija. No, i pored evidentnih teškoća i objektivnih prepreka izazvanih pandemijom, želimo istaći da Agencija za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) i dalje radi na realizaciji postojećih i pribavljanje novih projekata koji bi mogli biti interesantni za potencijalne strane investitore u BiH”, navode iz FIPA-e.

Trenutno je u fazi razrade 285 ”FIPA projekata“ i to 72 u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, 17 u metaloprerađivačkom sektoru, 52 u energetskom sektoru, 51 u turizmu, 11 u drvnom sektoru, 22 u nekretninama, pet u tekstilnom sektoru, 20 u sektoru inovacija i 35 u drugim sektorima.

Pored ovih, u realizaciji su i prioritetni projekti Vlade Republike Srpske (66 projekata) i Vlade Federacije BiH (112 projekata).

"Sigurno je da bi realizacija bar većine od ovih projekata značajno doprinijela poboljšanju ekonomskog i privrednog ambijenta i imidža BiH kao i njenom privrednom rastu koji bi se potvrdio najprije kroz zapošljavanje ljudi”, smatra Marković.

Pandemija ozbiljno utiče na multinacionalne kompanije globalno, a tako i na kompanije u BiH

U toku godine Centralna banka BiH (CBBH) objavljuje privremene, kvartalne podatke o direktnim stranim investicijama (DSI) u okviru Platnog bilansa BiH i Tokova DSI, s procijenjenim iznosom zadržanih zarada. Prema nedavno objavljenoj statistici platnog bilansa BiH za prvi kvartal 2020. godine, direktne investicije - stavka Neto finansijska pasiva - u prvom kvartalu 2020. godine iznose 243,2 miliona KM, odnosno 124,3 miliona eura. Ovaj iznos je za 3,4 posto manji u odnosu na iznos Neto finansijska pasiva u prvom kvartalu prošle godine (251,7 miliona KM ili 128,7 miliona eura). Iznos je za 7,3 posto manji u odnosu na četvorogodišnji prosjek za prvi kvartal.

Podatak iz Platnog bilansa obuhvata procjenjene reinvestirane zarade u iznosu od 139,1 milion KM.

"Kao što je navedeno u Analizi, pandemija koronavirusa ima ozbiljan uticaj na multinacionalne kompanije globalno, a tako i na kompanije u BiH. Postojeći globalni lanci vrijednosti na koje se oslanja najveći broj multinacionalnih kompanija su poremećeni, a niz poremećaja u potražnji i ponudi ugrožavaju održivost velikog broja kompanija”, odgovor je Marković na pitanja koja je uputio novinar Anadolu Agency (AA).

Oporavak bi mogao početi 2022.

Čak i prije izbijanja pandemije COVID-19, direktna strana ulaganja (DSI) na globalnom nivou su bila u padu zbog nesigurnosti trgovinske politike, rastućeg protekcionizma, pada stope prinosa od DSI i promjene forme međunarodne proizvodnje.

Kriza izazvana COVID-19 imala je neposredan uticaj na DSI s mogućim dugotrajnim posljedicama.

Predviđa se da će globalni tokovi DSI opasti za do 40 posto u 2020. u odnosu na vrijednost iz 2019. koja je iznosila 1,54 triliona američkih dolara i bila za 3 posto viša u odnosu na 2018. To će po prvi put od 2005. dovesti globalni iznos DSI ispod 1 triliona američkih dolara. Predviđa se da će u 2021. DSI dalje padati za 5 posto do 10 posto i da će oporavak početi u 2022. godine.

Sektor turizma i ugostiteljstva sigurno da je osjetio blagi pozitivan efekat nakon ukidanja striktnih mjera zabrane rada, ali generalno sve industrije se suočavaju sa značajnim padom aktivnosti.

Upitana koje su grane najviše pogođene pandemijom, Marković je odgovorila kako će najveći pad direktnih stranih investicija biti u sektoru turizma i zabave, nekretnina, avio industriji i industriji nafte.

”S druge strane, najmanji pad će zabilježiti poljoprivreda i proizvodnja hrane, IT industrija, farmacija, logistika i finansijski sektor. S druge strane, na globalnom nivou rast DSU će zabilježiti e-trgovina, biotehnologija, digitalna tehnologija, istraživanje i razvoj, zdravstvo i obnovljivi izvori energije”, navodi se u analizi.

Planirati unaprijed i odmah odlučiti o daljnoj investicijskoj strategiji

Upitana kako se epidemiološka situacija u zemlji odražava na imidž Bosne i Hercegovine kada su u pitanju strane investicije, Marković navodi kako je, na osnovu izvještaja međunarodnih organizacija, jasno da slika poslovnog okruženja u BiH nije pozitivna, nevezano za trenutnu epidemiološku situaciju.

”Kada je konkretno riječ o epidemiološkoj situaciji u zemlji, sigurno bi njena stabilizacija i smanjenje rasta zaraženih dovela do slobodnijeg kretanja ljudi i dolazaka privrednika u BiH”, smatra ona.

Podsjetila je kako mnoge kompanije izbjegavanju investiranje tokom trajanja pandemije koronavirusa. Naravno, to ima smisla jer slijedi globalna recesija, no prije nego što se to dogoditi, dobro je planirati unaprijed i odmah odlučiti o daljnoj investicijskoj strategiji. Pozitivno je to da se naša država nalazi u daleko boljem položaju, nego je to bio slučaj 2008. godine. Svi nivoi vlasti u BiH su spremnije reagovali s donošenjem paketa odgovarajućih ekonomskih mjera na samom početku krize.

”Svakako, neophodno je da se nastavi s rješavanjem problema i poteškoća za privrednike i investitore koje smo imali i prije ove krize. Ovaj period trajanja pandemije sve relevatne institucije trebaju iskoristiti za planiranje daljnih koraka kako privući strane i podstaći domaće investicije, jer je ključno da BiH reaguje na vrijeme i stupi u kontakt sa svjetskim kompanijama u trenutku kada oni planiraju svoj daljni razvoj", navodi se u odgovoru.

Situacija u matičnim zemljama potencijalnih investitora i globalna ekonomska kretanja sigurno da doprinose i obustavi, odnosno zastoju projekata stranih investitora.

Nakon stabilizacije situacije u BiH i svijetu, očekujemo nastavak započetih pregovora i investiranje.

Prema nedavno urađenoj studiji IFC - članice Grupacije Svjetske banke o uticaju pandemije koronavirusa na svjetsku trgovinu i investicije, interesantno je zapažanje da će se svjetske kompanije nakon pandemije više okrenuti regionalnim tržištima umjesto globalnim strategijama širenja.

"Apsolutno se slažem da to može biti prilika za nas da pravovremenim djelovanjem privučemo dio investicija evropskih kompanija koje će zatvarati ili smanjivati kapacitete svojih fabrika koje imaju npr. u Aziji”, navodi Marković.

Osvrnula se i na sektor turizma te dodala kako je on sigurno jedan od najpogođenijih ovom pandemijom, kako u BiH tako i u svijetu.

”Nemamo dostupne zvanične podatke Agencije za statistiku BiH o broju turista, ali raspolažemo s informacijom da je broj otkazanih noćenja u BiH u martu 2020. iznosio oko 210.000, aprilu oko 300.000, a u maju oko 350.000. U toku ljetnih mjeseci sigurno da će gubitak biti još dramatičniji”, navodi Marković.

Upitana za preporuke kako bi se ublažile posljedice izazvane pandemijom koronavirusa, Marković navodi kako bi glavni ekonomski prioriteti BiH svakako morali biti ubrzanje integracija u EU, jačanje finansijskog sistema, reforma javne uprave, ali i osiguranje ekonomskog rasta podsticanjem dinamičkog i konkurentskog privatnog sektora.

”Prema analizama Svjetske banke, kompanije ukazuju na tri oblasti s visokim prioritetom za brzi odgovor vlada mjerama podrške, a to su davanje poreskih olakšica (uključujući smanjenje poreza, poreske kredite, odgođeno plaćanje), omogućavanje finansijske podrške (specijalne linije kredita s niskom kamatnom stopom, grantovi, subvencije u brojnim oblastima i garancije na kredite) da bi se odgovorilo na krizu likvidnosti te pojednostavljivanje radnih i propisa koji regulišu poslovanje s ciljem smanjenja troškova, podrške oporavku i odgovoru na oblast rada koja je u fazi promjena”, zaključuje Marković.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.