15.5 C
Sarajevo
28.03.2024

Schwarz-Schilling: RS i novi udžbenici historije – potraga za istinom ili propaganda?

Nekadašnji njemački diplomata i Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Christian Schwarz-Schilling u novoj kolumni „RS i novi udžbenici istorije: Potraga za istinom ili propaganda?“ objavljena na DW tretira najavu Ministarstva prosvjete bh. entiteta RS-A koje je spremno da uvede nove udžbenike istorije za učenike srednjih škola u kojima će biti uključene i lekcije o ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. 

U dosadašnjim udžbenicima istorije samo se sporadično govorilo o tome i oni su uključivali samo nekoliko opštih činjenica o ratu. Stoga su, kako je navedeno, potrebne nove knjige a na njima će, kako je predviđeno, raditi pedagoški zavodi Srbije i RS-a.

Christian Schwarz-Schilling piše da je ova vijest jako interesantna, jer ovdje nije riječ o Komisiji za školske udžbenike, koja je oformljena nakon 2. svjetskog rata između dvije nekada neprijateljske države Njemačke i Francuske. Cilj rada tadašnje zajedničke Njemačko-francuske komisije je bio suočiti se i preraditi istoriju stogodišnjeg neprijateljstva i omogućiti pomirenje pronalaženjem istine o minulim događajima. Rezultat rada ove Komisije za udžbenike bio je stvaranje i jačanje zajedničke budućnosti u miru i razmjena učenika. Sve to je našlo uporište u  posebnom Njemačko-francuskom sporazumu o prijateljstvu, koji su 22. januara 1963. potpisali tadašnji njemački kancelar Konrad Adenauer i predsjednik Francuske de Gaulle. Tada je nastao njemačko-francuski “Jugendwerk”, jedna vrsta njemačko-francuske inicijative za saradnju i razmjenu mladih, čiji je značaj sada, u vrijeme ponovnog izbijanja nacionalističkih tendencija, ponovo prepoznat i oživljen. Ovaj pozitivni primjer unapređenja francusko-njemačkih odnosa doveo je do još jednog zajedničkog poduhvata: formiranja Njemačko-poljske komisije za školske knjige, nastao ponajviše kao rezultat inicijative katoličkih biskupa iz obje zemlje.

- OGLAS -

Zadatak, prikazati iistorijsku istinu o borbama i dešavanjima u ratu, bio je svakako puno teži i komplikovaniji. Strašna nedjela nacističke Njemačke tokom 2. svjetskog rata, odlučnost da se razori i uništi Poljska i masovna ubistva u koncentracionim logorima smrti podignutim u toj zemlji, bila su užasna realnost. To je Komisiju za školske knjige, koju su činili njemački i poljski eksperti, stavilo pred, moglo bi se reći, nadljudske napore i zadatak. Ali, zahvaljujući iskrenosti svih sudionika koji su učestvovali u potrazi za istorijskim činjenicama i istinom, ti napori su rezultirali konstruktivnim rezultatom.

„Koji zadatak ima nova Komisija za udžbenike RS-a i Srbije?“, pita se Christian Schwarz-Schilling u kolumni za DW, prenosi Novinska agencija Patria.

„Ovdje se radi o historijski potpuno različitoj situaciji. Ovdje se ne sastaju predstavnici dvije nekada neprijateljske zemlje, već dvije zemlje, koje su u vrijeme diktature, agresije i genocida stajale na istoj strani. U najavi Ministarstva prosvjete RS-a o izradi novih udžbenika ne radi se o iznošenju istine o dešavanjima u proteklom ratu, već o nekritičnom preuzimanju istorijskih udžbenika Srbije od strane vlasti jednog bosansko-hercegovačkog entiteta. Pošto predstavnici obaju pogođenih strana u ratu  – Hrvata i Bošnjaka – ne sjede u toj Komisiji, njeni članovi bi morali da se unesu u uloge drugih u ratu stradalih naroda, kako bi se približili istini. Vjeruju li oni da to mogu? 

I kako obrazovna ustanova u Srbiji zamišlja da to uradi, kada njena politička elita do danas ne smatra da je potrebno da prizna svoju suodgovornost ili glavnu odgovornost u ratu? Kako će se članovi Komisije odnositi prema negiranju genocida u Srebrenici, ako se zna da u njegove negatore spada i dugogodišnji predsjednik RS, sada srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik?“, pita se Christian Schwarz-Schilling.

„Moj zaključak glasi: ili će Komisije za udžbenike (Pedagoški zavodi RS-a i Srbije) savladati Herkulesov zadatak u iznalaženju istine i imati skoro nadljudsku hrabrost da tu istinu unesu u knjige istorije – ili će rezultat njihovog rada biti još jedan korak u pravcu državne propagande i ograničavanja pluralizma mišljenja. Zar ne bi stoga bilo primjerenije da susjedne države kao što su Hrvatska, cijela BiH i Crna Gora učestvuju u radu institucija nadležnih za izdavanje novih udžbenika istorije i na taj način daju zajednički doprinos istorijskom suočavanju sa prošlošću. To bi bila važna komponenta u kreiranju mira i budućnosti zemalja Zapadnog Balkana. S nestrpljenjem čekamo da vidimo šta će uraditi Komisija za udžbenike Srbije i RS-a “, zaključuje Schwarz-Schilling.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA