Ekonomija
Cijene nafte prošle sedmice porasle oko 1,5 posto Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice dosegnule najviše razine u pet mjeseci, no kako uragan Laura nije nanio veće štete naftnim postrojenjima u Meksičkom zaljevu, krajem sedmice cijene su skliznule s tih razina.
# Fena

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice dosegnule najviše razine u pet mjeseci, no kako uragan Laura nije nanio veće štete naftnim postrojenjima u Meksičkom zaljevu, krajem sedmice cijene su skliznule s tih razina.

Cijena barela na londonskom tržištu prošle je sedmice porasla 1,6 posto, na 45,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,5 posto, na 42,97 dolara.

Tokom sedmice cijene barela dosegnule su najviše razine u pet mjeseci jer su američki proizvođači prekinuli proizvodnju u Meksičkom zaljevu uoči udara uragana Laura, prenosi SEEbiz.

Američki su proizvođači zatvorili proizvodne kapacitete od 1,56 milijuna barela dnevno ili 83 posto ukupne proizvodnje u Meksičkom zaljevu, a devet rafinerija zatvorilo je prije oluje preradu oko 2,9 milijuna barela dnevno ili 15 posto ukupnih prerađivačkih kapaciteta u SAD-u.

No, kako je oluja prošla bez većih posljedica po naftna postrojenja, cijene su nafte izgubile dio dobitaka.

- Uragani su prošli kroz američki dio Meksičkog zaljeva i prema preliminarnim procjenama nisu prouzročili štetu na bušotinskim postrojenjima ni u rafinerijama, pa su cijene nafte izgubile dodatak povezan s olujom i ponovo stagniraju -  kaže Vandana Hari iz Vanda Insightsa.

Stagnacija cijena posljedica je širenja koronavirusa u svijetu i slabosti najvećih svjetskih gospodarstava, koja se neće oporaviti od koronakrize tako brzo kako su se ulagači nadali, što dovodi do slabosti potražnje.

 - Cijene na naftnom tržištu već dugo neuobičajeno slabo osciliraju, za razliku od financijskih burzi. Nema impulsa koji bi ih podigao ili spustio. Rijetko vidimo tako nisku razinu oscilacija kroz tako dugo vremensko razdoblje, posebice s obzirom na dinamičnu situaciju na strani potražnje i ponude - kaže Eugen Weinberg, analitičar u Commerzbank.

Očekivanja za potražnju i dalje su pesimistična.

 - Svima, osim Saudijskoj Arabiji, jasno je da se svjetska naftna potražnja neće vratiti na razine iz 2019. godine barem još do 2022. Najnovija mjesečna procjena Međunarodne agencije za energiju (IEA), američke vlade i Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) sugerira da se potrošnja sljedeće godine neće oporaviti na pretpandemijsku razinu - poručila je u bilješci klijentima konzultantska tvrtka PVM Oil Associates.

I dok je potražnja slaba, OPEC i njegovi saveznici povećali su proizvodnju u kolovozu. Naime, prema dogovoru, od svibnja do srpnja njihova proizvodnja je bila smanjena za 9,7 milijuna barela dnevno ili oko 10 posto ukupne globalne ponude, a od kolovoza do kraja godine smanjenje će se kretati oko 7,7 milijuna barela dnevno.

U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godine. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

No, posljednjih sedmica cijene nafte ne osciliraju značajnije jer je oporavak globalnog gospodarstva usporen.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.