Ekonomija
Digitalna transformacija – neminovnost ubrzana zdravstvenom krizom Rapidno se povećava broj mjesta i obima usluga mobilnog i elektronskog plaćanja usluga, što doprinosi bržoj i efikasnijoj, a u doba pandemije i zdravstveno sigurnoj metodi života i rada
#

Pandemija korona virusa ubrzala je ionako uzlazne trendove digitalne transformacije. O tome svjedoči značajan rast u segmentima volumena transakcija putem elektronskog i mobilnog bankarstva u zemljama regije.

Digitalizacija za banke i ostale finansijske institucije nije nikakva novost, jer posluju u visoko konkurentnom ambijentu, a korisnici usluga su u sve većem obimu generacije koje su visoko tehnološki osvještene, te žele brzo dostupne informacije.

To podrazumijeva prelazak s papirnog i fizičkog u digitalno poslovanje, putem izrazito brzog tehnološkog razvoja – prije svega potenciranog razvojem i mogućnostima mobilnih telefona. Pa ipak, interesuju nas brojevi koji to potkrepljuju.

Rast broja i vrijednosti bezgotovinskih plaćanja

Posmatrajući navike korisnika platnih usluga pri plaćanju u Hrvatskoj, prisutan je kontinuirani rast broja i vrijednosti bezgotovinskih plaćanja u posljednjih nekoliko godina. Iz Hrvatske narodne banke (HNB) pojašnjavaju da je dosadašnjem porastu bezgotovinskih platnih transakcija pridonosio razvoj internetskoga i mobilnog bankarstva kao i razvoj kartičnih plaćanja, iako se dinamika razvoja unutar spomenutih bezgotovinskih kanala plaćanja mijenjala.

“Na dan 31. prosinca 2020.godine su građani ugovorili internetsko bankarstvo za 2.278.181 račun, što čini porast od 6 posto u odnosu na 31. prosinca 2019., dok je mobilno bankarstvo bilo ugovoreno za 2.465.073 računa, što je porast od 9 posto u odnosu na godinu ranije. Uz porast broja korisnika mobilnog bankarstva istodobno je rastao i broj platnih transakcija zadanih tim kanalom, pa su tako u 2020. u Hrvatskoj građani mobilnim bankarstvom zadali 37 posto ukupnog broja i 36 posto ukupne vrijednosti svih bezgotovinskih transakcija u zemlji. Drugi najzastupljeniji kanal zadavanja transakcija bio je šalter s 27 posto u broju i 30 posto u vrijednosti ukupno zadanih bezgotovinskih platnih transakcija, a treći je internetsko bankarstvo s 11 posto u broju i 15 posto u vrijednosti ukupnih zadanih bezgotovinskih platnih transakcija”, podaci su HNB-a.

U Srbiji je broj korisnika elektronskog i mobilnog bankarstva u godini pandemije povećan za 14,83 posto i na kraju četvrtog tromjesečja 2020. godine je bilo 3.156.041 korisnika, Istovremeno je došlo do povećanja broja korisnika koji sa pružaocem platnih usluga imaju ugovorenu uslugu mobilnog bankarstva za 26,99 posto, na 2.162.362 korisnika.

“Rast je zabeležen i kada je reč o samoj upotrebi mobilnog i elektronskog bankarstva, odnosno vidi se rast kako u broju transakcija, tako i u vrednosti obavljenih transakcija. U 2020. godini u odnosu na 2019. godinu ukupno povećanje broja izvršenih transakcija (fizičkih i pravnih lica i preduzetnika) upotrebom mobilnog bankarstva iznosi 50,77 posto, a kada je reč o korišćenju elektronskog bankarstva 4,05 posto. U apsolutnim iznosima broj transakcija izvršenih upotrebom mobilnog bankarstva od strane korisnika (fizičkih i pravnih lica i preduzetnika) porastao je u posmatranom periodu sa 25.076.935 transakcija, ukupne vrednosti 326.008 miliona dinara (2,7 milijardi eura) na 37.809.125 transakcija, ukupne vrednosti 519.917 miliona dinara (4,33 milijarde eura)”, novode iz Narodne banke Srbije (NBS).

Upotreba elektronskog bankarstva

Znatno povećanje registruje i elektronsko bankarstvo kroz broj transakcija izvršenih upotrebom elektronskog bankarstva od strane svih korisnika. Rast je prisutan i kod transakcija kupovine robe i usluga na internetu karticama i elektronskim novcem, što bi mogao biti konkretan pokazatelj trgovine u vrijeme pandemije.

 

“Tako je u 2020. izvršeno ukupno 21.206.889 transakcija kupovine robe i usluga karticama i e-novcem na internetu u svim valutama, što je za 61,86 posto više nego u 2019. godini. Ovaj rast je još značajniji ukoliko posmatramo samo transakcije u dinarima – u 2020. godini ostvareno je 14.316.356 transakcija u dinarima, što je za 103,76 posto više u odnosu na broj transakcija ostvaren u prethodnoj godini”, poručuju iz NBS-a.

U Bosni i Hercegovini su digitalne tehnologije korištene uglavnom za podizanje novca sa bankomata i plaćanje karticama.

“U 2020. godini je realizovano kartičnih transakcija u vrijednosti od 11.535.123.080 KM (5,9 milijardi eura), od čega je većina od 71 posto obavljena na ATM aparatima, 28 posto transakcija je obavljeno putem POS uređaja, a 1 posto putem Interneta. Tokom 2020. godine došlo je i do povećanja broja transakcija u odnosu na 2019.godinu, te je ukupan broj transakcija iznosio 113.574.237. Dakle, i pored pandemije izazvane virusom COVID-19, dominantna je upotreba kartica za povlačenje gotovine”, zaključuju iz Centralne banke BiH (CBBiH).

Podaci pokazuju da je karticama bosanskohercegovačkih banaka u inostranstvu, te inostranim karticama u BiH, na ATM i POS uređajima, ukupno realizovana vrijednost transakcija u prošloj godini manja u odnosu na 2019. godinu, što je posljedica restrikcija kretanja uzrokovane pandemijom.

U Crnoj Gori je lani broj platnih transakcija iniciranih elektronskim putem, povećan za 11 posto u odnosu na godinu ranije. Najveći udio od 42 posto imala su internet plaćanja, dok je 18 posto evidentirano kod mobilnih plaćanja.

“Ako posmatramo samo segment platnih transakcija iniciranih posredstvom mobilne aplikacije, njihov broj bio je za 54 posto veći u odnosu na 2019. godinu, dok je njihova vrijednost bila viša za 27 posto. I ukupan broj platnih transakcija izvršenih platnim karticama, a koje su inicirane udaljeno, putem internet, ima tendenciju rasta.  Tokom 2020. godine, broj platnih transakcija izvršenih na ovaj način bilježi rast od čak 206 posto! Dakle, bilo da se koriste e-banking, m-banking ili e-commerce rješenja, zabilježen je porast platnih transakcija iniciranih putem svih ovih kanala”, navode iz Centralne banke Crne Gore.

"Novo normalno" u finansijskom svijetu

Digitalne poslovnice, QR plaćanja, koncepti mobilnih kancelarija i rad od kuće su zaživjeli u svijetu i postali neminovnost koje je zdravstvena kriza samo još ubrzala i omasovila. Sada je pitanje, koliko će to donijeti benefita građanima i privredi? Hoće li “novo normalno” u finansijskom svijetu pojeftiniti dosadašnje cijene usluga?

“Efekti Zakona o međubankarskim naknadama ogledaju se prevashodno u snižavanju trgovačkih naknada u odnosu na period pre donošenja tog zakona. Pre njegovog donošenja prosečna trgovačka naknada za prihvatanje kartica na fizičkim prodajnim mestima je iznosila oko 2 posto dok je na internet prodajnim mestima bila značajno viša. Ista naknada na kraju prošle godine je iznosila 1,16 posto za prihvatanje kartica na POS terminalima na prodajnim mestima i 1,26 posto za prihvatanje kartica na internetu”, komentarišu sniženje trgovačkih naknada u Narodnoj banci Srbije, izražavajući očekivanja nastavka trenda u narednom periodu.

U Bosni i Hercegovini se, uz evidentan napredak i prisutni entuzijazam, u većini finansijskih institucija pojavljuju eksterni problemi, prije svega na zakonskoj regulativi.

“Jedna od velikih prepreka je nemogućnost ozbiljnijeg korištenja digitalnog potpisa, bez kojeg je skoro pa nemoguće praviti dalje iskorake. Treba napomenuti i ograničenja koja su prisutna sa aspekta zaštite ličnih podataka i spriječavanja pranja novca, zbog kojeg finansijske institucije nerijetko implementiraju polovična rješenja. Napominjemo i važnost edukacije i povjerenja klijenata po pitanju korištenje digitalnih proizvoda. Vidjeli smo koliko je vremena bilo potrebno da klijenti počnu aktivno koristiti kartice za podizanje novca na bankomatima, a sada je to svakodnevnica velikog broja građana. Za značajniji rast broja transakcija ili volumena kada je u pitanju kupovina na internetu, korištenje mobilnog ili elektronskog bankarstva, smatramo da banke moraju značajno raditi na edukaciji i povećanju povjerejna klijenata”, kažu u Udruženju za digitalnu transformaciju u BiH.

U međuvremenu banke konstantno rade na uvođenju u ponudu što većeg broja ATM i POS uređaja. Rapidno se povećava broj mjesta i obima usluga mobilnog i elektronskog plaćanja usluga, što doprinosi bržoj i efikasnijoj, a u doba pandemije i zdravstveno sigurnoj metodi života i rada. Pa ipak, postoji jedna zemlja koja je izuzetak i to zbog nekoliko razloga.

“U usporedbi s podacima na 31. prosinca 2019. možemo zaključiti da se broj poslovnih jedinica smanjio za 5 posto, EFTPOS uređaja za 3,2 posto, a broj bankomata za 10 posto. Navedeno se može protumačiti i kao utjecaj zemljotresa i pandemije COVID -19 na navike korisnika platnih usluga pri plaćanju, koji sve češće odabiru usluge internetskog i mobilnog bankarstva”, kažu iz Hrvatske narodne banke, prenosi Al Jazeera.

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.