Predsjednik Komisije Vlade Srbije za razgraničenje sa Bosnom i Hercegovinom Veljko Odalović kaže da je pitanje razgraničenja prioritetno za dalje odnose dvije zemlje i da je dogovor moguć, uprkos tome što sastanak srbijanske i bosanskohercegovačke komisije nije održan već devet godina.
Odalović vjeruje da je dogovor moguć, jer je to jedino otvoreno pitanje između BiH i Srbije, a potreban je i zbog krupnih infrastrukturnih projekata, koji sada zapinju zbog graničnih problema.
“Važno da se ove dvije komisije što prije sastanu jer nemamo mi tu prevelikih teških pitanja i nepoznanica. Ovo će biti predmet rješavanja na bilo koji način, pa čak ako bi moralo, a nadam se da neće, da ide na arbitražu”, rekao je Odalović.
On ističe da su neki pomaci napravljeni kada su prije dva mjeseca predstavnici Srbije i BiH utvrdili dvije nesporne tačke duž kojih se proteže granica ove dvije zemlje.
“To mi daje nadu da u BiH postoji volja za sastankom i razgovorom na ove teme. Srbija insistira da se razgovori nastave tamo gdje su stali prije devet godina o temama koje su tada bile dogovorene i da se krene ka rješenju koje bi bilo prihvatljivo za obje strane”, rekao je Odalović za Tanjug.
On kaže da je Srbija obavijestila predstavnike BiH da ima formiranu komisiju i da je spremna za sastanak.
“Može se razgovarati i o tome kako bi se možda utvrdila državna granica, ali se aneksima mora riješiti pitanje i hidrocentrala i pruge Beorad-Bar i pitanje enklava eventualno”, rekao je Odalović.
On navodi da je tema za razgovor i pitanje zemljišta u mačvanskom regionu koje je rijeka svojim tokom prebacila na teritoriju druge države, što sada značajno smeta ljudima koji tamo žive jer imaju problem da upravljaju svojom zemljom.
Odalović je podsjetio da su se komisije Bosne i Hercegovine i Srbije posljednji put sastale 29. juna 2010. godine u Beogradu, kada su utvrđena neka, kako kaže, uslovno rečeno pravila i kriterijumi koji su trebalo da vode ka konačnom rješenju.
“U međuvremenu postojala je dobra inicijativa, koja je u principu i načelu bila dogovorena prije godinu dana sa tadašnjim članovima Predsjedništva BiH, a koju je iznio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ali je bošnjački član Predsjedništva Bakir Izbetbegović to zaustavio”, naveo je Odalović.
Odalović kaže da je sada pozicija za pregovore ono što je prepoznato na posljednjem sastanku komisije prije devet godina kao neka pravila i principi.
“Tada je bosanska strana insistirala da se linija utvrdi prema granici koja je postojala u vreme otcjepljenja BiH i njihovog izlaska iz Jugoslavije, a mi smo tada imali vrlo jasan stav da se mora uvažiti i geografsko i ekonomsko i demografsko i infrastrukturno kako bi došli do funkcionalne i održive linije koja bi imala što manje potencijalnih problema sutra”, rekao je Odalović.
On navodi da su to kriterijumi koji važe svuda gdje su bili ratni sukobi ili nasilne secesije i po kojima su potpisivani međunarodni dogovori o utvrđivanju granica i koje bi, kako predlaže Srbija, trebalo primjeniti u četiri sporne tačke – hidrocentrale Zvornik i Bajina bašta, 10 kilometara pruga Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH i opštine Priboj i Rudo.
Odalović kaže da bi to pitanje trebalo urediti posebnim aneksom, odnosno sporazumom, tako da Srbija koristi i upravlja i dalje hidrocentralama, pošto su one napravljene i uređene njenim sredstvima.
“To su naše naše pozicije na kojima ćemo i dalje insistirati”, rekao je Odalović i dodao da je razgraničenje sa Bosnom i Hercegovinom lakše rješivo nego sa Hrvatskom, koja ima rigidnu poziciju i stav.