Ekonomija
EBRD predviđa pad BDP-a BiH za 4,5 posto BDP Bosne i Hercegovine će se smanjit za 4,5 posto u 2020. zbog pandemije korona virusa, a porasti za 6,0 posto u 2021. godini, procjenjuje Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) u proljetnim prognozama.
# Pixabay

Očekivani rast u regijama EBRD-a ove će se godine prosječno smanjiti za 3,5 posto. Bosna i Hercegovina će pretrpjeti pad BDP-a od 4,5 posto u 2020. godini zbog ekonomskog utjecaja pandemije koronavirusa, kaže Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u svojoj posljednjoj makroekonomskoj prognozi objavljenoj danas.

Banka očekuje da će se zemlja oporaviti u 2021. godini s rastom BDP-a od 6,0 posto. Prema najnovijem izdanju Regionalnih ekonomskih perspektiva EBRD-a, "očekivani pad doznaka (koji obično iznosi oko 11 posto BDP-a) će negativno utjecati na potrošnju, dok će zatvaranje granica i fabrika ograničiti izvoz i isporuke prema i od glavnih trgovinskih partnera. “Oporavak će zavisiti o postupnom opuštanju restriktivnih mjera”, navodi se u izvještaju.

Najveći pad aktivnosti u ovoj godini EBRD očekuje u Hrvatskoj, Latviji i Litvi, za sedam posto, dok bi Mađarska i Poljska trebale bilježiti upola blaži pad, za 3,5 posto.

Oporavak u 2021. trebao bi se kretati u rasponu od prognoziranog 7-postotnog rasta u Slovačkoj i Estoniji do 4-postotnog u Poljskoj i Mađarskoj.

Poremećaji u lancima stvaranja vrijednosti sada sprečavaju proizvodnju a oporavak će vjerojatno odgoditi slabija vanjska potražnja, predviđaju u EBRD-u. Vlade su u međuvremenu uvele opsežne mjere kako bi sačuvale zaposlenost i poduprle kompanije u hibernaciji, što će rezultirati pogoršanjem javnih financija u svim zemljama u regiji, zamjećuju u EBRD-u.

U cijeloj skupini tranzicijskih gospodarstva u kojima EBRD posluje, aktivnosti bi u 2020. u prosjeku trebale pasti 3,5 posto. Uz srednju Europu i baltičke zemlje, skupina uključuje i srednju Aziju, istočnu Europu i Kavkaz, jugoistok Europske unije, južni i istočni Mediteran, zapadni Balkan, te Rusiju i Tursku.

U 2021. tranzicijska bi gospodarstva u cjelini trebala i više nego amortizirati ovogodišnju recesiju, uz procijenjenu stopu rasta od 4,8 posto.

U EBRD-u napominju da se procjene temelje na pretpostavci o postupnom ublažavanju mjera suzbijanja pandemije i normalizaciji života u drugoj polovini godine.

Taj scenarij predviđa umjereni utjecaj koronakrize na dugoročni trend gospodarskog rasta ali pandemija bi mogla imati značajne dugoročne ekonomske, političke i društvene posljedice, naglašavaju u EBRD-u.

Upozoravaju i da bi, ostanu li mjere održavanja razmaka na snazi dulje no što se trenutno očekuje, recesija mogla biti znatno dublja a povratak na prošlogodišnje razine BDP-a po stanovniku potrajati godinama. .

Odgovor na krizu mogao bi otvoriti i prilike, kroz preispitivanje lanaca nabave radi kako bi bili otporniji i raznovrsniji, sugeriraju u EBRD-u.

Vlade bi mogle poduprijeti i izmjene u lancima nabave tako što će mjere potpore gospodarskom oporavku bazirati na načelu zaštite klime, dodaju. Tako bi većom javnom potrošnjom pored aktualne ekonomske krize obuhvatile i pitanje dugoročne klimatske krize, dodaju.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.