Ekonomija
Inicijativa "Mi to možemo" predstavila konkretne mjere za jačanje bh. ekonomije Tako su se okupila 22 stručnjaka iz raznih oblasti, a fokus je bio na tri stvari za koje je procijenjeno da su vrlo bitne i da ih je potrebno imati unutar svojih granica kada i ako se one zatvore
#

U Sarajevu su u utorak predstavljene strateške smjernice inicijative za jačanje domaće proizvodnje i stvaranje samoodržive ekonomije BiH simboličnog naziva “Mi to možemo”, koja je na platformi Sarajevo Business Foruma (SBF) okupila grupu domaćih eksperata iz različitih oblasti.

Predsjednik Uprave Bosna Bank International (BBI) i član Inicijative Amer Bukvić istakao je kako su se ljudi iz privatnog sektora okupili i pokušali dati svoj doprinos, odnosno identificirati koje su to mjere koje bi mogle da ojačaju bh. ekonomiju.

"Vidjeli smo u ovim trenucima da zavisimo od onoga što se proizvodi unutar naših granica i mislim da je to bio dobar poziv na buđenje, odnosno poziv da razmislimo o našoj ekonomiji", rekao je Bukvić.

Tako su se okupila 22 stručnjaka iz raznih oblasti, a fokus je bio na tri stvari za koje je procijenjeno da su vrlo bitne i da ih je potrebno imati unutar svojih granica kada i ako se one zatvore. To su prehrambena industrija, farmaceutska industrija i energetski sektor.

Smanjiti trgovinski deficit u prehrambenom i farmaceutskom sektoru

Inicijativa je iznijela 150 mjera za koje smatra da će ojačati ekonomiju, a prvenstveno se tiču pomenuta tri sektora. Prema riječima Bukvića, čitava ideja zapravo jeste substitucija uvoza i promocija izvoza, što svaka ekonomija mora imati. Cjelokupna inicijativa zapravo predstavlja javno-poslovno partnerstvo.

Obrazložio je i zašto su bitni sektori koji se odnose na proizvodnju hrane i lijekova.

"Kod nas je u prehrambenoj industriji na godišnjem nivou uvoz veći od izvoza za oko dvije milijarde KM. Ukoliko bi te dvije milijarde mogli smanjiti napravili bi jako veliki efekat na ekonomiju. U farmaceutskoj industriji deficit je oko 700 miliona KM. Ukupno, u hrani i lijekovima mi uvezemo 2,7 milijardi KM na godišnjem nivou, što je katastrofalan efekat na ekonomiju", pojasnio je Bukvić.

Iznio je i neke od najbitnijih mjera koje Inicijativa predlaže, a koje je neophodno implementirati za jačanje bh. ekonomije.

"Predlažemo državi, na bilo kojem nivou, koliko god je to moguće, da sva javna preduzeća, koja čine 40 posto ekonomije u BiH, pokušaju ukrupnjavati i stavljati pod menadžment na jedno mjesto, koji je profesionalan", rekao je Bukvić, istićuči kako javna preduzeća u BiH u zbiru prave gubitak, a kada bi se ova mjera implementirala BDP bi porastao za tri posto na godišnjem nivou.

Masivna kampanja o značaju domaće proizvodnje i konzumiranja domaćih proizvoda

Dalje je naveo kako je vrlo važna masivna kampanja javnog obrazovanja o značaju domaće proizvodnje i konzumiranja domaćih proizvoda. To je, dodaje, potrebno napraviti na najvišem nivou i uključiti najveće stručnjake iz oblasti, scenariste, režisere.

"Obrazovanje ljudi je veoma važno i na tome trebaju poraditi naši najbolji režiseri. Ljudi tog profila trebaju napraviti kampanju u saradnji s državom o značaju potrošnje domaćih proizvoda", naveo je Bukvić.

Među mjerama je i online pijaca svih bh. malih i srednjih preduzeća i njihovih proizvoda, odnosno konsolidacija domaćeg tržišta koja će omogućiti svakom proizvođaču da prodaje u bilo kojem dijelu BiH. Također, podrška start-upovima kroz vrlo detaljne prijedloge, zatim pravljenje akcionog plana i tima za premještanje fabrika iz Kine i Dalekog Istoka, koje se vraćaju u Evropu, unutar granica BiH.

Predloženo je i formiranje jedinice za podršku implementaciji velikih projekata.

"Kada dođu veliki investitori država na jednom mjestu mora imati ovlaštene predstavnike koji mogu donositi brze odluke. Ukoliko država na svim nivoima bude htjela sarađivali i htjela našu podršku, spremni smo da u narednom periodu napravimo strategiju BiH za narednih 30 godina", poručio je Bukvić.

Bukvić je na kraju rekao kako je vrlo bitno shvatiti ozbiljnost situacije, odnosno da kazaljke pokazuju pet do 12.

"Sada, za razliku od prijašnjih vremena, ekonomski efekat je na cijeli svijet. Jako je bitno da ovo neko ozbiljno shvati, ukoliko ne shvati možemo imati velike probleme. Prema dosadašnjim reakcijama, mi smo obišli državne institucije i možemo reći da su pozitivne, mislim da ima veliko raspoloženje da dođe do implementacije", rekao je Bukvić, te dodao:

"Ono što nas zabrinjava je da li imamo kapacitet da ovo provedemo. Jedno je dobra volja, a drugo da li imate mehanizam da ovo dovedete do kraja. Ovo ne može sama država već mora biti javno-privatno partnerstvo".

Hrvić: Ključna vertikalna integracija u prehrambenom sektoru

Direktor AS Holdinga Rusmir Hrvić govorio je o samom značaju prehrambenog sektora za bh. ekonomiju, koji je upravo jedan od tri ključna sektora istaknut u Inicijativi.

On je rekao da na tom planu svaka proizvedena marka gotovog proizvoda u BiH daje ogroman efekat na sveukupan standard stanovnika BiH.

"Da bi funkcionisao kompletan ovaj sektor ključna je vertikalna integracija, dakle trebamo napraviti sistem od polja do stola. Da imamo i poljoprivrednu proizvodnju, zatim prehrambenu te na kraju maloprodaju kako bi naši proizvodi mogli naći svoje kupce, odnosno da dođe do naših domaćinstava", rekao je Hrvić.

Dodao je kako, u svakom slučaju, dobre poljoprivrede i ozbiljne poljoprivrede nema bez velikih poticaja i pomoći države.

Velike korporacije su osnovni motor razvoja svih malih biznisa

Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik i stručnjak za oblast start-upova, kazao je kako situacija oko koronavirusa jeste okidač jedne ekonomske krize koja tek počinje, međutim ona nije uzrok i razlog zbog čega danas i BiH prolazi kroz turbulentna vremena.

"Mislim da mi u BiH ne možemo nastaviti raditi kao što smo radili do sada, ne možemo to raditi ni u jednom sektoru, privatnom, javnom kao ni u NVO. Potrebno je napraviti kreativna nova rješenja koja nas mogu zaštiti barem dijelom od ovih silnih problema koji dolaze", rekao je Puljić.

Kako je kazao, kroz ovu inicijativu se potražila prilika unutar BiH, kakva je ona danas, da se pokrene ekonomija i učini samoodrživom.

"Kada govorimo o velikom kapitalu, mi smo bili naivni poslije rata kada smo slušali strance koji su nam govorili da trebamo raditi samo male firme, a na neki način smo zaboravili velike korporacije koje su nam zapravo osnovni motor razvoja svih malih biznisa, ako ne svih onda velike većine", rekao je Puljić, dodajući kako je i situacija s pandemijom koronavirusa pokazala kako se bitno fokusirati na kvalitetna i održiva radna mjesta.

Na konferenciji su se obratili također i direktorica Addiko Bank Sanela Pašić, direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović, predsjednik Asocijacije elektronskih medija u BiH Elvir Švrakić te direktorica korporativnih komunikacija Studen Holdinga Nataša Pucar.

 

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.