Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je tokom redovnog sedmičnog obraćanja da Nijemci imaju “dužnost” da se suprotstave desničarskim ekstremistima baš kao što su to prije 75 godina učinile snage otpora organizirajući atentat na tadašnjeg nacističkog lidera Adolfa Hitlera.
Na 75. godišnjicu neuspjelog pokušaja atentata na Adolfa Hitlera, koji se obilježava 20. jula, Merkel je pozvala na snažno protivljenje svih dijelova njemačkog društva ponovnom uzdizanju desničarskog ekstremizma.
Odata počast protivnicima firerove vladavine
Ona je odala počast onima koji su se protivili firerovoj vladavini i poduzeli akcije, prenosi Deutsche Welle.
– Slijedeći savjest, oblikovali su dio njemačke historije koji bi u protivnom bio isključivo određen tamom nacionalsocijalizma – istakla je Merkel, dodajući da i danas postoji dužnost ustati protiv svih onih tendencija koje žele uništiti demokratiju.
Tog 20. jula 1944. godine postavljena je bomba koja je trebala ubiti nacističkog lidera Hitlera i svrgnuti nacističku stranku s vlasti. Pokušaj nije uspio i Hitler je preživio s lakšim povredama.
Klaus Šenk Graf von Stufenberg (Claus Schenk Graf von Stauffenberg), koji je orkestrirao napadom, i 200 njegovih pomagača su pogubljeni.
Merkel je kazala da im Njemačka duguje zahvalnost, ističući da poslijeratni ustav zemlje možda ne bi postojao bez takvih akcija.
U intervjuu koji je Magnus Pal (Pahl), historičar i oficir Bundesvehra, dao za DW istaknuto je da je operacija, poznata i danas pod imenom “Valkira”, imala “realne” šanse.
– Zaista je bilo vrlo važno da Hitler bude ubijen. To je važilo kao preduvjet za uspjeh državnog udara. Vojnici Vermahta zakleli su se Hitleru i velikim dijelom mu bili i odani. Da je Hitler bio ubijen, oni bi bili oslobođeni ove zakletve, a put slobodan za rušenje vlasti – kazao je Pal.
No, dodaje da je zavjerenicima za državni udar nedostajala dovoljno pouzdana vojna podrška.
Veliki planovi za atentat
– Uprkos tome, vjeruje se, posebno u novijim istraživanjima, da je puč zaista imao izvjesne šanse za uspjeh. Naravno, to retrospektivno nikad ne možete precizno ocijeniti, ali postoji nekoliko pokazatelja. Jedan od njih je i pokušaj puča u Parizu. Tada je bilo uhapšeno oko 1.200 pripadnika Službe sigurnosti i SS-a. To pokazuje da su planovi zavjerenika bili vrlo obećavajući. U slučaju Hitlerove smrti, mogli su imati uspjeha i u centru moći u Berlinu – navodi Pal.
Tokom atentata, zabilježit će historičari, Hitler je bio tako blizu bombe da mu je iz noge moralo biti izvađeno oko 200 drvenih ulomaka, a odjeća mu je sva bila u krpama.
U dvorani poznatoj kao “Vučja jazbina” (Wolfsschanze), zajedno s Hitlerom u trenutku eksplozije bila su čak 24 oficira. Dvorana je služila kao Hitlerov stožer za Istočni front, a njeni ostaci i danas se nalaze u istočnom djelu Poljske.
Nakon neuspjeha atentata Hitler je naredio hapšenje oko 5.0000 ljudi, od kojih je 200 ubijeno.