Ljudi posebno postanu svjesni postojanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) onda kada nastupi globalni zdravstveni problem poput širenja svinjske gripe 2009. godine ili epidemije virusa ebole 2014. i 2019. te širenja nove vrste koronavirusa početkom ove godine. Međutim, zadaci i područja djelovanja ove posebne organizacije u okviru Ujedinjenih naroda (UN) su mnogo širi.
S ciljem postizanja najviše razine zdravlja bilo gdje u svijetu WHO pruža ne samo hitnu pomoć u slučaju katastrofa, već prati i procjenjuje razvoj zdravlja širom svijeta, uključujući na primjer i prehranu i sanitarne uvjete. Sa 194 država članica WHO je vodeća organizacija u istraživanju zdravlja i uspostavljanju zdravstvenih normi i standarda širom svijeta.
Zašto je osnovana Svjetska zdravstvena organizacija?
Ideja o posebnoj organizaciji čiji će zadatak biti briga o zdravlju nastala je na osnivačkoj konferenciji Ujedinjenih naroda ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Države su bile svjesne da su za održavanje mira i sigurnosti širom svijeta – što je i glavni cilj UN-a – potrebna i rješenja za zdravstvene probleme. Dokument o osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije je 1946. godine potpisan od strane 63 zemlje u New Yorku.
On je stupio na snagu 7. travnja 1948. godine – na dan kada danas obilježavamo Svjetski dan zdravlja. Sjedište WHO-a je u Ženevi u Švicarskoj, a tu su i šest regionalnih ureda te 150 državnih odjela širom svijeta. Prema navodima iz te organizacije, u njoj je zaposleno oko 7.000 osoba.
Kako se financira WHO?
Programski proračun Svjetske zdravstvene organizacije za 2020./2021. iznosi 4,8 milijardi američkih dolara (4,2 milijardi eura). Otprilike petina ovog proračuna, koji se određuje svake dvije godine, dolazi od obveznih doprinosa koje uplaćuju države članice – njih 194. Međutim, ne plaća svaka zemlja isto. Iznos doprinosa svake države članice se temelji na njezinoj solventnosti.
Ostatak budžeta dolazi iz dobrovoljnih priloga država članica, kao i donacija različitih zaklada, institucija UN-a, nevladinih organizacija i pojedinaca. Činjenica da je ovaj udio financiranja neprekidno rastao tijekom posljednjih desetljeća izaziva kritike da bi to moglo ugroziti neutralnost Svjetske zdravstvene organizacije.
Prema navodima Njemačkog društva za Ujedinjene narode (DGVN), u proračunu za razdoblje 2010. – 2011. deset najvećih državnih donatora (uključujući i obvezne i dobrovoljne doprinose) uplatilo je preko 60 posto ukupnog iznosa. Među njima su Sjedinjene Američke Države, Japan i Njemačka. No u razdoblju 2012./2013. najveći donator ispred Sjedinjenih Država bila je zaklada Bill & Melinda Gates.
Koju ulogu igra WHO u korona-krizi?
Svjetska zdravstvena organizacija ima središnju ulogu u borbi protiv širenja nove vrste koronavirusa. U slučaju zaraznih bolesti poput AIDS-a, malarije, a sada i COVID-19, WHO koordinira međunarodne aktivnosti, uključujući u ovom slučaju i suradnju u istraživanju koronavirusa, razvoju testova, lijekova i cjepiva. Između ostalog, ova organizacija je pokrenula prekograničnu kliničku studiju sa ciljem ispitivanja postojećih lijekova na njihovu djelotvornost protiv COVID-19.
“Opasnost za javno zdravlje međunarodnih dimenzija”, koja je proglašena zbog korone krajem siječnja 2020. godine, krajnje je sredstvo kojim raspolaže WHO. Takvo službeno proglašavanje dozvoljava korištenje financijskih i drugih resursa. Proglašenje izvanrednog stanja podrazumijeva i konkretne preporuke za djelovanje državama članicama, poput mjera karantene ili ograničenja putovanja. Odbor za hitne slučajeve koji se sastoji od zdravstvenih stručnjaka, virologa i drugih znanstvenika kontinuirano prilagođava mjere i akcije postojećoj situaciji. Iako preporuke nisu pravno obvezujuće, zemlje ih se uglavnom pridržavaju.
Početkom ožujka WHO je službeno proglasio pandemiju koronavirusom. Međutim, time organizacija samo priznaje da je zaraza novim koronavirusom Sars-CoV-2 dostigla globalne razmjere. Glavni direktor Tedros Adhanom Ghebreyesus tada je izjavio da proglašenje pandemije ne mijenja ono što radi WHO i šta bi druge zemlje trebale raditi.
Kako se gleda na angažman WHO-a u ovoj krizi?
Svjetska zdravstvena organizacija je za svoje rano i odlučno djelovanje u slučaju korona-krize – za razliku od reakcije na pandemiju svinjske gripe 2009. ili ebole 2014. i 2015. – pohvaljena. WHO je, nakon spomenutih epidemija, priznao svoje greške i promijenio odnos prema zaraznim bolestima.
Trenutni uspjeh organizacije kao globalnog kriznog menadžera neki pripisuju i njezinom šefu Tedrosu, koji je na toj funkciji od 2017. godine i smatra se liderom koji se ne boji javnosti. No i on je bio kritiziran jer je pohvalio Kinu zbog odnosa prema koronavirusu nakon što je ta država prvo ignorirala epidemiju u Wuhanu da bi potom provodila rigorozne mjere.
(DW)