Ekonomija
Ugledni ekonomista koji je predvidio slom 2007. sada ima novu prognozu: "Slijedi majka svih kriza!" Roubini tvrdi kako smo suočeni sa spiralom dugova, što će centralne banke dovesti u nemoguću poziciju
#

Nouriel Roubini, ekonomist koji je stekao nadimak Dr. Dooom, nakon što je vrlo precizno predvidio slijed događanja u financijskoj krizi 2007.-2008. godine, sada je napisao članak za Proyect Syndicate u kojem je najavio „stagflacijsku krizu duga“. U članku je sad više pesimističan nego kad je najavljivao dramatičnu financijsku krizu. Roubinijeva predviđanja treba čitati vrlo pažljivo jer, kao što je napisao Nobelovac Paul Krugman, ono što je u 2005. i 2006. pisao Ruobini „činilo se pretjeranim“, ali je „čak premašeno stvarnošću“.

Sada je ključna Roubinijeva teza kako su godine stimulativne fiskalne i monetarne politike dovele globalnu ekonomiju na tračnice usporenog vlaka koji vozi prema kombinaciji usporenog gospodarskog rasta i visoke inflacije. Takvu stagflaciju već smo vidjeli, podsjeća Roubini, u 1970-im godinama, ali sada smo k tome suočeni sa spiralom dugova, što će centralne banke dovesti u nemoguću poziciju.

Razvijene zemlje i tržišta u nastajanju ulaze na nepoznati teritorij sporog rasta i visoke inflacije u kombinaciji s ekstremnim razinama zaduženosti. Tako nešto još nije zabilježeno u suvremenog ekonomskoj povijesti jer, u pravilu, stagflacija ne dolazi uz krizu duga. U 70-ima je tako inflacija, ako ništa drugo, smanjila nominalnu vrijednost dugova s fiksnim prinosima u razvijenim zemljama. Za razliku u krizi 2007.-2008. godini, visoka razina zaduženosti bila je otponac pucanja balona na tržištu nekretnina, ali su prateća financijska kriza odnosno krah kreditnog tržišta odveli ekonomiju u smjeru deflacije. Sada se uz fiskalne i monetarne stimulanse generira inflacija te uz ogromnu razinu dugova, pogotovo javnih, stvara „majka stagflacijskih dužničkih kriza u godinama koje dolaze“, napisao je Roubini.

  
   

Prema Roubinijevom mišljenju poticajne fiskalne i monetarne politike nastavit će napuhivati imovinske i kreditne balone. Znakovi upozorenja u ovom trenutku više su nego očigledni: vrlo visoki odnosi cijena i zarada na dionicama, niske premije rizika, napuhane vrijednosti kuća i tehnološke imovine, iracionalni optimizam prema tzv SPAC kompanijama (special purpose acquisition companies), bujanje kripto sektora, korporativni dugovi visokih prinosa, kolateralizirane dužničke obveze, private equity i „meme dionice“, spekulativna trgovina dionicama ne dnevnoj osnovi… Ovaj boom će u jednom trenutku, najavljuje Roubini, doživjeti svoj „Minsky trenutak“ (trenutačni gubitak samopouzdanja na tržištima), a centralne banke bit će prisiljene na zatezanje te – slijedi lom.

Politike koje trenutačno potiču potrošačku inflaciju te stvaraju preduvjete za stagflaciju čine ekonomiju izloženom cijelom nizu šokova. Ti šokovi mogu iznenaditi s više strana – iz smjera obnovljenih protekcionizama ili balkanizacije lanaca opskrbe, od starenja populacije kako u razvijenim zemljama tako i onima u razvoju, od imigracijskih restrikcija i povratka proizvodnje u regije s visokim cijenama rada…

Poseban je problem u tome što su centralne banke već izgubile svoju neovisnost jer se od njih očekuje monetizacija masivnih fiskalnih deficita kako bi odgodili krizu duga. Kako su narasli javni i privatni dugovi, ekonomije su već u tzv. klopci duga. Iako inflacija raste centralne banke boje se zatezati monetarnu politiku kako ne bi uzrokovali val bankrota, te održavaju labavu monetarnu politiku, što vodi u dvoznamenkastu inflaciju i duboku stagflaciju.

Dr. Doom je, čini se, u velikoj formi.

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.