Biznis
Potrebna što žurnija digitalizacija javne uprave!
#

Vjekoslav Vuković ima dvadesetgodišnje iskustvo u državnom sektoru, između ostalih na funkciji pomoćnika ministra sigurnosti BiH. Trenutno obnaša funkciju dopredsjednika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Bio je sudionik velikog broja domaćih i međunarodnih Konferencija, prošao veliki broj dodatnih edukacija te je autor mnogobrojnih znanstvenih i stručnih radova. Trenutno je i član odbora direktora Eurokomore.

Povod intervjua je gostovanje Vjekoslava Vukovića na okruglom stolu PANTHEON konferencije “Digitalizacija 2019 u praksi” 13. juna u Sarajevu. Razgovarala: Ika Ferrer Gotić

Tokom svoje karijere ste se bavili izazovima javnog sektora. Zagovornik ste i brze komunikacije i neminovnog razvoja AI koncepta. Zastupajući kompanije u sklopu VTK BiH, a koje se nalaze i u inostranstvu, da li možete ocijeniti u kojoj mjeri bosanskohercegovački digitalni kapacitet zaostaje za brzinom sa Zapada?

Ne smijemo zaboraviti da umjetna inteligencija i sama tehnologizacija i njeni alati imaju veliki potencijal za dobrobit društvene zajednice, ali i jednak potencijal za njeno uništenje. Kako bismo pronašli balans između dobroga i lošega u korištenju ovih tehnologija, brzine prijenosa informacija odnosno puštanja suvremenih tehnoloških rješenja u naš svakodnevni život, moramo jasno izgraditi stroge standarde i procedure odnosno politike i strategije razvoja ovih tehnologija, verificiranje alata koje ista koristi, a koji su u izravnoj potpori donošenja određenih odluka. Dakle, uključiti sve prednosti čovjeka kao „stvoritelja“ umjetne inteligencije kao što su voljni moment, empatija, kreativnost, prilagodljivost u jedan domen Cyber sigurnost.

Samo u ovakvim postulatima možemo pronaći elemente za izgradnju pozitivnog poslovnog ambijenta, olakšati poslovanje gospodarstvu, smanjiti njihove troškove, povećati transparentnost te u konačnici učiniti razinu konkurentnosti našeg proizvoda većom.

Prema posljednjim podacima, IKT sektor je u protekloj godini ostvario prihod od 2.8 mlrd KM od prodaje, što iznosi 4,40% od ukupnog prihoda od prodaje u BiH koji iznosi oko 67 mlrd KM. Sektor IKT-a sudjeluje sa nešto malo manje od 9% od ukupnog BDP te je broj zaposlenih oko 15.000 ili 2% od ukupnog broja zaposlenih u BiH. Ako znamo da je ukupan broj poduzeća u BiH 32.292, a da je od toga broj IKT kompanija 1.168, što je 3,62% od ukupnog broja poduzeća u BiH.

U narednim godinama, a od 2020. godine, Europska unija kroz svoje fondove planira za razvoj digitalne infrastrukture usmjeriti gotovo 50 milijardi Eura, što može biti prilika i za Bosnu i Hercegovinu.

Prema Vašem mišljenju, šta je najbolje rješenje za smanjenje digitalnog jaza izmedju javnog i privatnog sektora? Koje su Vaše preporuke vlastima za uskladjivanje zakonodavstva s potrebama tržišta u cilju brže digitalizacije?

Jedan od adekvatnih načina smanjenja jaza je što žurnija digitalizacija javne uprave a koja očito to ne želi, jer se cjelokupna državna služba bavi nekom “politikom”, zaboravljajući pri tome da tehnologija ima vrlo znakovitu osobinu, neutralna je, svi je trebaju, a posebno da bi bili u korak s vremenom.

Smanjenje troškova je u smanjenju i nepotrebne i nekompetentne radne snage. Ovdje se radi o principu interoperabilnosti, ne samo tehnološke nego institucionalne jer ukoliko jedna institucija ili privatni sektor može naprijed a javna uprava ga u tome ne prati, imamo ponovo nepremostivi jaz.

Online platforme za pristup i slanje dokumenata, digitalna kulturna baština kao dio turističke ponude… Potrebno je naučiti ljude o postojanju digitalne kulture. Ovdje se radi o osuvremenjavanju kulture i integriteta poslovanja, jer ovakva suvremena tehnologizacija ne dopušta nejasna pravila i „špekulativni“ ili „favorizirani“ prostor za pojedince, nego otvara put jednakosti temeljen na kompetencijama i konkurentnosti.

U kojim oblastima bi privatni sektor, s kojim imate najviše doticaja, bi profitirao od digitalizacije i na koji način? Šta Vam kažu predstavnici kompanija?

Kad je riječ o privatnom sektoru ono što povećava produktivnost, brzinu poslovanja i smanjenje barijera je prvi korak ka digitalizaciji, dakle ne možemo istaći posebno bilo koji sektor, no industrijski pa čak i uslužni. Podsjetimo se npr. Booking.com-a, u principu dolazi do razvoja novih poslovnih modela upravljanja bussinesom. U 5G sustavu film se s Youtuba skida za 1 sekundu, dakle ulazimo u svijet autonomnih vozila, Internet of things, medicine i operacija putem internet mreže na daljinu i sl.

Ovo ne čeka nego ide dalje i traži povoljna područja za razvoj.

Koji su aspekti digitalizacije najvažniji u unapređenju konkurentnosti bh. tržišta?
Mislim kada je riječ o aspektima digitalizacije moramo poraditi na podizanju svijesti šta ona zapravo čini, kao digitalizacija i digitalna transformacija ovisno u dubini po kojoj želimo uvesti istu. Sve skupa povećava transparentnost, izbjegava favoriziranja te u konačnici dovodi i do konkurentnosti. Ljudima se moraju razbiti predrasude kako bi stekli povjerenje u digitalni svijet. Dakle, moramo naći balans između političke volje, gospodarskog razvoja i digitalne transformacije.

Na koji način možemo ostvariti digitalnu transformaciju?

Prije svega moramo biti spremni na promjene, imati jasan plan i strategiju. S obzirom na to da digitalna transformacija podrazumijeva puno više od same upotrebe digitalnih alata, nužno je nove mogućnosti gledati iz otvorene perspektive. Kako bi poslovne procese digitalizirali, potrebno je raditi na cjelokupnoj promjeni načina poslovanja, te izgradnji nove organizacijske kulture. Vrlo bitna je i sama sposobnost preduzeća da brzo reagira na promjene na tržištu, te da ih prihvati i prilagodi im se uz minimalni trošak.

Godišnje VTK BiH raspolaže s oko 8 (osam) miliona KM, a najvažnija djelatnost Komore je zastupanje interesa bh. kompanija u zemlji i inostranstvu. Na koji način bi digitalizacija, prema Vašem mišljenju, smanjila trenutne troškove?

Već smo gore naveli da se u digitalnom svijetu cijena svih usluga smanjuje, pa tako i VTK sada radi na vlastitoj digitalizaciji kako bi u realnom vremenu sve veći broj usluga pružili gospodarstvenicima i svakako po daleko nižim cijenama, a ostalim sudonicima olakšali poslovanje.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.