Biznis
Servis digitalnog potpisa uskoro operativan za gospodarstvo i građane INTERVJU S VLATKOM DRMIĆEM, POMOĆNIK MINISTRA, MINISTARSTVO KOMUNIKACIJA I PROMETA BIH, SEKTOR ZA KOMUNIKACIJE I INFORMATIZACIJU
#

Vlatko Drmić je kao specijalist za poslovne aplikacije radio u HP Mostar, a od 2009 godine angažiran je kao savjetnik ministra komunikacija i prometa BiH iz područja komunikacija i informacijskog društva. Trenutačno obnaša poziciju pomoćnika ministra komunikacija i prometa BiH i rukovodi sektorom za komunikacije i informatizaciju.

Povod intervjua je gostovanje Vlatka Drmića na okruglom stolu PANTHEON konferencije “Digitalizacija 2019 u praksi” 13. juna u Sarajevu. 

Dolazite iz IT sektora, kako po osnovu obrazovanja, tako i profesionalnom. Kao dio tima Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, upravo u sklopu sektora koji tretira komunikacijske tehnologije i informatizaciju, šta uočavate kao glavnu prepreku zbog koje je naša zemlja posljednja u nizu digitalizacije?

Svaka transformacija društva u svijetu koja se događala u prošlosti nije protekla bezbolno i bez svojih zapreka, izazova i strahova, pa tako i tranzicija iz tradicionalnog u digitalno društvo. Bosna i Hercegovina kao zemlja se nalazi pred ogromnim izazovom stvaranja digitalnog društva, povećanja kvalitete života građana uz pomoć digitalnih tehnologija i povećanja konkurentnosti vlastite ekonomije.

Sadašnjim stanjem ne možemo biti zadovoljni, budući da se Bosna i Hercegovina po svim relevantnim indeksima koji prate razvoj digitalizacije društva i razvoja ICT-a uopće, nalazi u društvu zemalja „trećeg svijeta“ i ubjedljivo kao najlošije pozicionirana europska zemlja sa tendencijoim daljeg zaostajanja. Kada govorimo o uzrocima ovakvog stanja, jasno je da ovakav izrazito nepovoljan socijalni, politički i ekonomski ambijent kakav je u Bosni i Hercegovini se negativno odražava i na razvoj ICT sektora. Osnovni nedostatak u takvom ambijentu je potpuno ili djelomično odsustvo osnovnih pretpostavki razvoja digitalnog društva, odnosno zakonskog i regulatornog okvira i pripadajuće infrastrukture, koje će pratiti ubrzanu dinamiku razvoja digitalnog društva i neće biti prepreka za njegov dalji napredak.

Nažalost u Bosni i Hercegovini moramo biti realni i reći da zakonodavni okvir vezan za ICT, osim što je segmentiran unutar zemlje po više razina, nije uskađen ni sa zakonodavstvom EU iz ove oblasti, te kao takav nije razvojni i nema nikakav doprinos u privlačenju stranih investivcija u ovu oblast.

Također, nedostatak strateških dokumenata koji bi trasirali put Bosne i Hercegovine do željenog cijlja osim što predstavlja prepreku ka budućem razvoju, isto tako šalje i lošu poruku da „policy makeri“ nisu prepoznali digitalizaciju kao snažno sredstvo u razvoju zemlje, povećanju konkurentnosti i borbi protiv siromaštva. Imajući u vidu, nisku razinu digitalne pismenosti i vještina, nedostatak institucionalne podrške, nedovoljna javna ulaganja i investicije, nisku razina cyber sigurnosti, te izostanak okvira interoperabilnosti u BiH, vrlo je lako doći do zaključka koje su to prepreke i izazovi sa kojima se moramo suočiti tijekom digitalne transformacije.

Poslovni sektor često ukazuje na problematiku jaza razumijevanja s institucijama i zakazivanju u donošenju seta zakona ili podzakona koji bi olakšali digitalnu tranziciju. Koje su najčešće potrebe tržišta na kojim radite u prevazilaženju jaza ove dvije zainteresirane strane?

Gospodarski sektor svakako mora biti lider u digitalnoj transformaciji i kao takav mora se prilagođavati dinamičnom okruženju i novim tržištima što je posljedica toga da je poslovni svijet uvijek korak ispred u odnosu na zakonodavca, osobito kada se radi o dinamičnom sektoru kao što je ICT.

Mogu reći da osobno uvijek rado primim i saslušam ljude iz biznis sektora, te ukoliko je to moguće zajedno i surađujemo na izradi određene legislative i strateških dokumenata i takvih je primjera dosta i zaista nastojimo biti partneri kako domaćim ICT kompanijama, tako i inozemnim investitorima, te pokušati konkretno odgovoriti na njihove zahtjeve i potrebe.

Pored brojnih zahtjeva za izmjenom i dopunom legislative u dijelu za koje smatraju da je prepreka njihovom razvoju i poslovanju, možda jedno od najčešćih zahtjeva ukoliko govorimo o digitalnoj transformaciji sa kojima se mi suočavamo u ministarstvu je implementacija e-potpisa u Bosni i Hercegovini. Upravo strani investitori, neki izravno, a neki putem Vijeća stranih investitora u BiH, daju preporuke i zahtjevaju implementaciju e-potpisa u Bosni i Hercegovini kako bi svoje poslovanje učinili efikasnijim i kako bi uštedjeli na vremenu i novcu, a onda svakako i stvorili pretpostavku za digitalnu transformaciju cjelokupnog lanca poslovanja.

Koji su projekti digitalne transformacije na kojim trenutno radite i na koji način će omogućiti ili olakšati digitalnu tranformaciju naše zemlje?

Da bi uopće mogli razgovarati o digitalnoj transformaciji bilo gospodarstva, bilo društva u cjelini, potrebne su određene pretpostavke koje je država dužna da osigura. Jedna od takvih pretpostavki, možda i najznačajnija u segmentu digitalne transformacije, je izgradnja širokopojasnih mreža velikih brzina, koje predstavljaju krvotok web utemeljenog gospodarstva i čija je pojava uzrokovala potpunu transformaciju gospodarstva. Imajući u vidu kako je širokopojasnost, kao tehnologija,  glavna pokretačka okosnica društva znanja, iznimno je važno učiniti ga dostupnim svim građanima, neovisno o njihovim posebnostima.

Posebno je važno imati u vidu kako nedovoljna dostupnost širokopojasnom internetu dovodi do digitalnog jaza, odnosno jaza između pojedinaca, tvrtki i zemljopisnih područja u dostupnosti i iskorištenju razvojnih potencijala informacijsko-komunikacijske tehnologije. U tom kontekstu Ministarstvo komunikacija i prometa BiH će uskoro na javne konzultacije staviti dokument Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u BiH zajedno sa Akcijskim planom za njenu realizaciju.

Cilj ove strategije je povećati dostupnost širokopojasnog interneta stanovništvu u BiH, povećanje brzine interneta, kao i stvaranje uvjeta za privlačenje investicija u BiH. Upravo je širokopojasnost osnovni katalizator svih ovih promjena i procjenjuje se da je više od četvrtine rasta BDP-a i rasta produktivnosti u zamljama EU povezan sa razvojem širokopojasnosti i pripadajućih servisa. Rezultati istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma ukazuju na direktnu korelaciju između upotrebe širokopojasnosti i pozitivnog makroekonomskog rasta, te su brojni primjeri zemalja u razvoju koje su svoju konkurentnost na globalnoj ljestvici podignule za nekoliko mjesta godišnje upravo ulaganjem i strateškim razvojem širokopojasne infrastrukture.

Također, važna pretpostavka za digitalnu transformaciju, a što sam već ranije spomenuo je identifikacija u virtualnom svijetu, odnosno infrastruktura digitalnog potpisa bez koga je uopće nezamislivo funkcionirati u on-line svijetu, a da ne govorimo o tranziciji prema digitalnom društvu. Imajući ovo u vidu Ministarstvo već duži period vodi aktivnosti na implementaciji Zakona o digitalnom potpisu, gdje zaista prilikom implementacije i uspostave instrumenata neophodnih za operativno funkcioniranje infrastrukture digitalnog potpisa u BiH, smo nailazili na brojne administrativne zapreke. Međutim, iako kasno, prekasno, neke stvari se ipak odvijaju u pozitivnom smjeru i ono što sa sigurnošću možemo potvrditi da su stekli svi potrebni uvjeti za registraciju CA tijela u Bosni i Hercegovini i uskoro možemo očekivati da će ovaj servis biti operativan za gospodarstvo i građane. Također, brojni su primjeri i drugih strateških dokumenata koji se odnose na razvoj IKT sektora u BiH i svi oni zajedno, ako ništa trebalo bi da olakšaju digitalnu transformaciju naše zemlje i da potaknu njen gospodarski rast.

»Rezultati istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma ukazuju na direktnu korelaciju između upotrebe širokopojasnosti i pozitivnog makroekonomskog rasta, te su brojni primjeri zemalja u razvoju koje su svoju konkurentnost na globalnoj ljestvici podignule za nekoliko mjesta godišnje upravo ulaganjem i strateškim razvojem širokopojasne infrastrukture.«

Razgovarate s kolegama iz okruženja. Koje prednosti i primjere dobre prakse Bosna i Hercegovina može preuzeti od susjeda?

Brojni su primjeri, kako u zemljama okruženja, tako i u drugim europskim zemljama, koji jasno pokazuju na koji način se može određenim intervencijama u IKT sektor pospješiti sveukupna ekonomska slika jedne države, budući da IKT sektor direktno utječe i na konkurentnost drugih sektora gospodarstva. Zanimljivo je recimo da Hrvatska ima Zakon o poticanju investicija u kojem se recimo IT kompanijama otvara prilika da ostvare porezne olakšice od 50% uz uvjet otvaranja 10 ili više radnih mjesta.

Također, jako zanimljiv potez koji bi se mogao preslikati u Bosni i Hercegovini je osnivanje Hrvatskog klastera konkurentnosti ICT industrije koji predstavlja Triple Helix princip umrežavanja privatnog sektora, državnih institucija zaduženih za kreiranje gospodarske politike, te akademskih i znanstveno istraživačkih institucija, čiji osnovni cilj je identificirati inovativne, sinergijske projekte od nacionalnog interesa koji će omogućiti sudionicima projekata da postanu vodeći u svom području, kako u zemlji tako i na međunarodnoj razini.

Također dobar primjer je recimo i Srbija čiji izvoz software-a je premašio milijardu eura i premašuje izvoz u poljoprivredi, a zahvaljujući financijskim poticajima tehnološkim inovacijama od strane Vlade Srbije. Ovakvi poticaji, odnosno grant sredstva u ranoj fazi razvoja kompanije, su namjenjeni razvoju inovativnih tehnologija, proizvoda i usluga sa tržišnom primjenom i velikim potencijalom za komercijalizaciju. Dobrih primjera je zaista mnogo i u principu sve se na neki način svodi na poticanje komunikacije vlada, realnog sektora i akademske zajednice, ulaganja i poticaj inovacija i startup akceleratora, poticaja pri zapošljavanju i adekvatnom obrazovanju IT stručnjaka, poreske i carinske olakšice za IT kompanije itd.

Kada će se Bosna i Hercegovina, prema Vašem mišljenju, tehnološki okrenuti ka privlačenju direktnih stranih investitora, kao i olakšavanju opstanka domaćih?

Kontinuiranim unaprijeđenjem ulagačkog okruženja stvaraju se uvjeti, ne samo za privlačenje stranih ulaganja, već i za poboljšanje uvjete poslovanja domaćih IT kompanija. Dodatne napore potrebno je usmjeriti na uklanjanje postojećih administrativnih prepreka za ulaganja, te na jačanje institucionalnog okvira za ulaganja.

Među glavnim nedostacima ulaganja u razvoj ICT sektora u BiH je nepovoljan i složen zakonodavni okvir, gdje se investitori susreću sa brojnim izazovima kod interpretiranja i usklađivanja sa nizom preklapajućih i/ili nepovezanih zakona, te podzakonskih akata koji reguliraju razvoj digitalne infrastrukture pojedinačno na svim razinama vlasti u BiH. Da bi uopće došlo do zaista ozbiljnog investicijskog ciklusa u IKT sektor u Bosni i Hercegovini neophodno je definirati uloge za sve zainteresirane strane, te standardizirati neophodnu dokumentaciju na različitim administrativnim razinama, a povrh svega harmonizirati legislativu na državnoj razini i na razini entiteta sa EU legislativom. Sve ovo u kombinaciji sa određenim financijskim olakšicama za potencijalne investitore bio bi dobar put ka privlačenju stranih investicija, ali isto tako bi olakšalo poslovanje domaćim IT kompanijama.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.