Face TV
Faceplus prvi dio intervjua
Faceplus,Džananović Miraščija: Svjesno političko ignoriranje obaveza u integracijskom procesu odnosi čitave generacije u EU zemlje Komentarišući sve masovniji odlazak iz regije, naglašava da je za građane koji napuštaju BiH jedan od najćešćih razloga želja da se živi i radi u fer uslovima, tamo gdje nema “naših i njihovih“.
#

Prof. dr. Nedžma Džananović Miraščija, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i bivša diplomatkinja, u razgovoru za projekat Faceplus u prvom dijelu intervjua govori o samom procesu Bosne i Hercegovine prema EU integracijama te o onima koji su odgovorini za stagnaciju Bosne i Hercegovine ka tom putu..

Faceplus: Trebaju li BiH EU integracije ili imamo neku drugu alternativu?

To je jedno od najčešćih pitanja koja dobijam i svakako jedno od najvažnijih. Naravno, ono je i sasvim legitimno. Međutim, odgovor je vrlo jednostavan – OVO je alternativa članstvu u EU. Mi već živimo u toj alternativi. Nismo članica, nismo ni blizu, jer nemamo ni status kandidata. Slobodni smo od Bruxellesa, među najslobodnijima u Europi. Dakle, ako se pitamo šta i kako bez EU – evo nas, to je to. Sve te velike priče o alternativama se svode na ovo u čemu smo sada. Ako nam je ovaj nivo demokratskog i ekonomskog razvoja zadovoljavajući, ako je ovaj nivo vladavine prava i općenito razvoja svakog resora najbolje što možemo, eto nam sretnog i dugog života u „alternativi“. Nas ni sada ništa ne sprečava da se grebemo za mrvice sa drugih stolova. Takva podrška ne dolazi s tako rigoroznim uvjetima, kao ona koja dolazi od EU, dakle i političari bi mogli odahnuti. I slučaj bi tu mogli zaključiti. Postoji, međutim puno više razloga zašto je EU dobra alternativa aktuelnom stanju – podrška bh. građana, koju prati Direkcija za europske integracije BiH je vrlo visoka, redovito iznad 70 %. Podrška političkih stranaka, također, bar deklarativno, jer mi nemamo euroskeptičnih političkih aktera, je unisona. Mladi ljudi koji odlaze iz BiH, odlaze u potrazi za višim standardom života, u svim segmentima, kakav ima EU, ne idu za nekim drugim i drugačijim standardima koji su niži od naših. Sve su to jako važni indikatori. Postoji, dodatno, i onaj politički impuls koji proizlazi iz širenja velikih blokova poput EU i NATO-a – kad ste u njihovoj blizini, a mi dijelimo granicu s oba bloka, onda je veći dio međunarodne interakcije i neposredna interakcija s prvim susjedom, zapravo vrlo neuravnotežena i na štetu te države – jer se odvija prema pravilima i standardima tih blokova. Mi te standarde moramo prihvatiti i implementirati ih, to je preduvjet svake interakcije, iako ni na koji način, kao nečlanica, ne možemo utjecati na njih niti imamo mehanizam zaštite svojih interesa. Dakle, sve te norme za nas, ipak, važe, ali mi ne sudjelujemo u njihovom oblikovanju. Takva pozicija, pogotovo kad je riječ o malim državama ni politički ni ekonomski nije isplativa ni dugoročno održiva.

Faceplus: Jačanjem organizacija civilnog društva i same državne institucije olakšavaju put ka EU?

Jačanje kapaciteta i uloge civilnog društva je vrlo značajno za demokratski razvoj svake države, pa i za eurounijski put. No, ne treba se dovoditi u zabludu da nam čak i vrlo razvijeni kapaciteti pojedinih organizacija civilnog društva treba i mogu da zamijene rad državnih institucija, odnosno institucija vlasti na svim nivoima. Civilno društvo može, ako hoće, pružiti mnogo, i društvu i politici tj. vlastima. Institucije vlasti MORAJU raditi u interesu građana i razvoja u okviru svojih nadležnosti i resora. One pripadaju građanima i građani ih zato plaćaju. Također, bez obzira na značaj ekspertize i informacija koje pojedine organizacije mogu da ponude i u procesu eurounijskih integracija, one ne mogu voditi pregovore s EU, ne mogu voditi taj proces niti u njemu imati glavnu riječ. Sve je veći broj inicijativa, koje nažalost uglavnom dolaze od međunarodnog faktora, rjeđe od domaćih političara, da se osigura kvalitetna komunikacija i interakcija između državnih i civilnih aktera. Postoje vrlo uspješni primjeri, iako su dosta rijetki. Takva sinergija može biti vrlo značajna, ali je političari, koji se nalaze na čelu institucija, vrlo često potcjenjuju, pristupaju civilnom društvu s nepovjerenjem i obično samo pristaju na komunikaciju u prisustvu međunarodnog faktora. To jako puno govori o općoj političkoj kulturi pojedinaca koje stranke postavljaju na najviše pozicije.

Faceplus: Kakvi izazovi su pred BiH u procesu pristupanja EU, kakve su persektive, šta u provedbi znači mehanizam koordinacije?

Vrlo složeno pitanje - podijelila bih na dva,ako se slažete?

Politički izazovi

Većina bi odmah odgovorila da je struktura naše države decentralizirana do tačke u kojoj je upitna funkcionalnost cijelog sistema. Ne odbacujem tu tezu kao netačnu, no kao politologinja ne smijem izgubiti iz vida puno uspješniji period na dugom eurounijskom putu koji se odvijao u istom ustavnom okviru, ali drugačijoj političkoj atmosferi, mislim na period 2002-2007. godine. Nije, dakle, samo do Ustava i nadležnosti, već i do političkih interpretacija i svjesnih, namjernih, planiranih opstrukcija.
Danas ne treba ići dalje od slučaja nabavke vakcina…mjesecima slušamo, potpuno netačne i potpuno ispolitizirane tvrdnje nesposobnog dvojca iz VM BiH Tegeltija-Gudeljević da država nema ništa s nabavkom, da bi se onda održao niz sastanaka nakon kojih su, ipak, morali izgovoriti, očito im nemilu istinu, da je predstavljanje države u relevantnim međunarodnim institucijama i unutrašnja koordinacija odgovornost državnih institucija i, nažalost, u ovom kritičnom trenutku u rukama upravo takvih ljudi. Životi naših sugrađana koje gubimo u bici s Covidom-19 idu na dušu ovih ljudi i njihova je politička odgovornost jasna. Nadležni organi treba da provjere da li postoji osnov i za krivičnu odgovornost.


Na identičan način se postupalo i postupa se u procesu eurounijskih integracija. On je “dejtoniziran”, zatočen u dejtonskom ključu na način da se svaki korak tumači sa stanovišta da li se gubi ili dobija neka od dejtonskih nadležnosti, a ne sa stanovišta šta društvo u cjelini i građani dobijaju u konkretnom reformskom procesu. Svjesno političko ignoriranje nadležnosti za nabavku vakcina odnosi ljudske živote. Svjesno političko ignoriranje obaveza u integracijskom procesu nam je odnijelo i odnosi čitave generacije koje napuštaju zemlju.

Mehanizam koordinacije?

Mehanizam koordinacije zamišljen je kao pozitivan politički impuls, politička poruka o inkluzivnosti integracijskog procesa. On nije uveo nove nadležnosti, one su ustavne i zakonske kategorije. U praksi, međutim, mehanizam je stavio neopravdano velik i de facto nemoguć teret odlučivanja na niže nivoe vlasti, pogotovo kantone u Federaciji BiH. Većina kantona nemaju kapacitete ni ekspertizu ni za nadležnosti koje imaju, a u kontekstu eurounijskog puta im se stavlja i obaveza odlučivanja i prihvatanja i onih pitanja koja imaju mješovitu nadležnost i zahtijevaju i drugačiju vrstu koordinacije. U pojedinim resorima u kojima entiteti i kantoni imaju nadležnost, npr., postoje međunarodne obaveze koje EU ima prema trećim zemljama, a o kojima se ovi niži nivoi, prema mehanizmu, također moraju izjasniti. To je za niže nivoe vlasti prava nemoguća misija – najprije, zato što sami nemaju kapaciteta jer je obično tek jedan službenik zadužen za više resora i sudjeluje simultano u radu u različitih pododbora, a drugo, zato što im je, u smislu sadržaja, nemoguće adekvatno poznavati materiju bez međunarodne ekspertize i procjene s državnog nivoa. Ta vrsta sinergije i princip supsidijarnosti koji se primjenjuje i u samoj EU su, nažalost, potpuno zanemareni kad je riječ o mehanizmu koordinacije. Zato su i njegovi rezultati duboko razočaravajući.

Faceplus: Koje su reforme nužne?

Političke prioritete određuje vlast tj. koalicija na vlasti. Europska komisija svojim Izvještajima o napretku, o pojedinačnim državama, pa i o BiH, olakšava posao političarima jer prati situaciju po konkretnim resorima organiziranim kroz pregovaračka poglavlja. Ako želite znati stanje u BiH, pogledajte Analitički izvještaj koji prati Mišljenje (Avis) Europske komisije povodom aplikacije za članstvo i dobit ćete vrlo jasan pregled ostvarenog i onog što tek treba uraditi po resorima. Dakle, dovoljno je znati čitati i imate gotov politički program iza kojeg će stati više od 70% građana BiH koji podržavaju članstvo u EU i sve političke stranke u BiH, jer, također, podržavaju članstvo. U čemu je onda problem? Naravno, opet u stvarnoj političkoj volji da se nešto konkretno i uradi i donese rezultat. Čast izuzecima, rijetkim izuzecima, ali većina političara u BiH, koji sjede i u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti - niti su pročitali izvještaje EK, niti ih zanima šta i kako dalje raditi u pojedinačnim resorima da se rezultati optimiziraju. Postoji, naime, čitav niz resora koji nisu posebno politički osjetljivi u kojima je, uz mala izdvajanja za jačanje resursa, moguće ostvariti značajne pomake i velike beneficije za građane koji rade u tim oblastima. U kontekstu iznalaženja optimalnih rješenja, poželjno bi bilo da političari, pogotovo oni u izvršnoj vlasti, prate Izvještaje EK i za druge zemlje regiona, da prate metolodogiju i zahtjeve EK, ali i načine na koje susjedi odgovaraju na reformske izazove. Sudeći prema rezultatima, ne bih rekla da se to dešava.

Faceplus: Šta su potencijalne opasnosti pri samom ulasku u EU?

Izvjesna ograničenja, prihvatanje standarda i normi, integralni su dio procesa u kojem država koja ima aspiracije za članstvo nije ravnopravna. EU propisuje norme koje su obavezne i ocjenjuje stepen njihove implementacije. Pri tom, treba razumjeti da je “pregovaranje” samo eufemizam, o sadržaju se ne pregovara, ne može se pregovarati, on je neupitan i princip je “uzmi ili ostavi”. Ono o čemu država može pregovarati je dinamika ispunjavanja obaveza – dakle kojim tempom, u kojem roku će koja promjena nastupiti. Razumijevanje te temporalne dimenzije i njena primjena u konkretnim resorima je ključ uspjeha procesa. Pri tom, za neke slučajeve, žurba nije rješenje, već prihvatanje nekih obaveza treba ostaviti za krajnje faze pregovore, kad je zaključivanje poglavlja na vidiku. To je ona vrsta ekspertize i umješnosti koju treba da očekujemo od državne administracije i predstavnika BiH u procesu.

Faceplus: Šta nam govore iskustva iz regije, hoće li BIH i dalje biti u fokusu interesovanja EU?


Najprije da kažem da je i pored velikog broja regionalnih organizacija i inicijativa, pa i činjenice da je sjedište Regionalnog vijeća za saradnju (RCC) u Sarajevu, saradnja država regiona u ovom procesu trenutno na vrlo niskom nivou. A pitanje odnosa EU prema region nije nešto što se može ili treba rješavati individualno. Stanje unutar same EU i evidentno neraspoloženje prema proširenju je zabrinjavajuće za cijeli region i upravo je ovo vrijeme kad bi zajednička diplomatska i javnodiplomatska ofanziva i prema EU institucijama i prema članicama EU bila najznačajnija. No ona je u potpunosti izostala.

Politika proširenja EU je u dubokoj krizi, Proces stabilizacije i pridruživanja nije donio ni jedno ni drugo, osim u slučaju Hrvatske. Proces traje već 24 godine – od prvog Regionalnog pristupa iz 1997, ušli smo poprilično u treću deceniju naziru se već simptomi onoga što sam nazvala “turskim scenarijem” u ovom procesu. Da pojasnim - region se opasno približava tome da se obje strane pretvaraju da se nešto događa, dok svi vrlo čvrsto stoje na liniji održavanja statusa quo. Novac koji se obećava je primamljiv, kao i neke od najavljenih inicijativa, ali teško se oteti dojmu da se radi o kupovini vremena i izbjegavanju obostranih obaveza u ovom procesu. Naravno, kako društvo i politika ne poznaju status quo, takva politika pogoduje jačanju međusobnih tenzija u regionu, ali i pojačanom prisustvu i angažmanu aktera koji ne dijele ni standard ni vrijednosti EU.

Faceplus: Neke od ključnih promjena odnose se na bh. pravosuđe, na što su i ukazivali iz Evropske komisije. Borba protiv korupcije je za EU u vrhu prioriteta, uz nezavisno pravosuđe. Može li se uopšte govoriti o bilo kakvom otvaranju pregovora iz sadašnje perspektive stanja u pravosuđu i ocjena koje dolaze iz EU? 


Samo borbom protiv korupcije i fokus na vladavinu prava općenito.

 

Face televizija u okviru projekta Face+ koji se radi u saradnji sa USAID-om obrađuje temu EU integracija  Bosne i Hercegovine 

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.