Face TV
Faceplus, Datzer: Atmosfera neodgovornosti i status quo odgovara velikom dijelu trenutnih političkih elita
Za jednu od potpunijih definicija korupcije smatra se ona iz Građanskopravne konvencije o korupciji.
Korupcija se može klasifikovati kao velika, sitna i politička, ovisno o količini izgubljenog novca i sektora u kojem se dešava
#

Prisutnost korupcije je posebna opasnost za države u tranziciji, odnosno, zemlje u kojima demokratski institucionalni i vrijednosni sistemi nisu dovoljno razvijeni. Razlog je to što u ovakvim sistemima pravni i politički mehanizmi ne pružaju dovoljne garancije za efikasnu kontrolu vlasti, čija se zloupotreba ovlaštenja manifestuje u korupciji.

Korupcija narušava vladavinu zakona, podriva povjerenje građana u institucije države, a samim tim i reputaciju države, te predstavlja jedan od oblika kriminala koji je najteže iskorijeniti.

Sredstva ostvarena putem korupcije postaju osnove političkog i ekonomskog uticaja, što u značajnoj mjeri slabi demokratske institucije. Za faceplus govori Darko Datzer, doktor kriminalističkih nauka, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.

Faceplus: Bosna i Hercegovina nalazi se na 101. mjestu, od ukupno 180 zemalja uključenih u posljednjem istraživanju o korupciji. Vaš komentar ?

Nije nikakvo iznenađenje da Bosna i Hercegovina ne stoji najsjajnije u ocjeni prisutnosti korupcije u javnome sektoru i uspješnosti borbe protiv korupcije. Bosna i Hercegovina je zapravo u poretku zemalja u istraživanju CPI  za 2020. godinu pala na 111 mjesto,  i već smo godinama slabije pozicionirani od zemalja u regiji. Budući da je CPI temeljen na mišljenjima i stavovima ispitanika (a stavovi su relativno trajan odnos prema komu ili čemu), podatke iz CPI-a bismo trebali promatrati više kao odraz određenih trendova, a ne kao vrlo precizan instrument koji je u stanju na godišnjoj ravni precizno izmjeriti stanje (anti)korupcije. Kako god, situacija već neko vrijeme nije dobra i napori se naših vlasti na suprotstavljanju korupciji ne doživljavaju naročito uspješnim. Nema nijednoga izvješća zadnjih godina (posebno izvješće o vladavini prava u okviru Inicijative EU za pojačano praćenje vladavine prava u BiH [Priebeovo izvješće], godišnja izvješća Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine, izvješća OSCE i USAID o procesuiranju korupcije, i brojna druga znanstvena i stručna izvješća) koje govori o sveobuhvatnijem pozitivnom pomaku u sistematskim i koordiniranim aktivnostima države na suprotstavljanju korupciji. Analize procesuiranja korupcije na srednjoj i pogotovo visokoj razini zadnjih godina ukazuju na krupne probleme u kaznenome progonu počinitelja. Vjerojatno da su i visoko medijski popraćene afere u najvišim krugovima političke i pravosudne vlasti utjecale na stavove ispitanika, što se odrazilo na nazadak od 20 mjesta na mjerenjima korupcije u zadnje tri godine.  

Faceplus: Prema indexu percepcije korupcije (CPI ) BiH je ove godine ocjenjena sa 36, na skali od 0 do 100 što je najlošiji rezultat od 2012 godine. Zašto Bosna i Hercegovina konstantno nazaduje?

Odgovor je djelomice sadržan u prethodnom izlaganju. Unatoč mnogo govora o potrebi borbe protiv korupcije, čini se da se malo radi. Još uvijek smo na početku ozbiljnijih, usklađenih i sveobuhvatnih antikorupcijskih aktivnosti, i takva situacija traje već neko vrijeme. Vlasti na svim razinama se čine više zainteresiranim za vlastite pozicije, nego za istinski rad u interesu građana i sve se antikorupcijske inicijative doživljavaju više kao formalna obveza prije negoli odraz stvarnih želja donositelja odluka da stvore pravednije i funkcionalnije okružje za građane Bosne i Hercegovine. Normativno, institucionalno i praktično, na razini konkretnih aktivnosti, još uvijek imamo puno izazova.

Faceplus: Šta je najviše doprinjelo ovako velikom padu BiH?

Moguće da su naprosto iznevjerena očekivanja u pogledu mogućnosti borbe protiv korupcije i da se neki zaokret koji bi se očekivao od zemlje potencijalne kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji u smislu odlučnije borbe protiv korupcije nije desio. Naša je zemlja administrativno, politički, a vjerojatno i u drugim oblastima, podijeljeno društvo, u kojem se teško dogovoriti čak i oko fundamentalnih stvari. Velikom dijelu trenutnih političkih elita, sem toga, odgovara status quo, u kojem vlada atmosfera neodgovornosti i u kojoj je politička podobnost glavni kriterij imenovanja i napredovanja na javnim funkcijama. Nerazumno je očekivati da oni budu nositelji ili podržavatelji istinske borbe protiv korupcije, a, opet, bez njihove podrške teško da se može napraviti nešto ozbiljnije i stabilnije.

Faceplus: Da li je korupcija u BiH postala jednostavno dio nje, pa zbog toga i nemamo kritičan odnos prema istoj?

Ne mislim da su Bosanci i Hercegovci naročito sretni sa stanjem korupcije i da je ona, kao što neki tvrde, dijelom njihove kulturološke DNA ili nešto slično, no činjenica jest da je korupcija prisutnija u Bosni i Hercegovini nego u mnogim drugim, pogotovo naprednijim europskim državama. Ta je sveprisutnost korupcije nešto na što smo, nažalost, postali naviknuti, pa neka razmišljanja o eventualnoj korisnosti korupcije vjerojatno potječu još iz prošloga sistema, u kojem je dostupnost dobara i usluga bila ograničena, te je korupcija bila „kratica“ do njih. Danas imamo široko prisutan sindrom nekažnjivosti, po kojem se ne mora računati na posljedice zaobilaženja ili kršenja pravila dokle god se raspolaže vezama na pravim mjestima ili ljudi naprosto racionaliziraju vlastito pogrešno postupanje sveprisutnošću i odsustvom direktnih posljedica korupcije. Vjerojatno i globalni kulturološki utjecaji i shvaćanja utječu donekle da se i kod nas razvija i održava mentalitet „ovdje i sada“, ne vodeći se nužno principima integriteta i morala.

Faceplus: Korupcija i organizovani kriminal u Bosni i Hercegovini su veliki problem, zašto je Bosni i Hercegovini potrebna Evropska unija da joj to kaže? 

Naše su vlasti itekako svjesne problema korupcije i organiziranoga kriminaliteta. Kako je članstvo u euroatlantskim integracijama od velike važnosti za Bosnu i Hercegovinu i kako ono podrazumijeva krupne reforme, između ostaloga i u načinu i fokusu borbe protiv složenih oblika kriminaliteta, to je onda stimulus za naše vlasti da se angažiraju na ovome planu naročito izražen. Kako sam ranije naveo, političkim elitama odgovara trenutno stanje i nije čudo da se aktivnosti često poduzimaju više iz formalnih, a ne stvarnih, supstancijalnih razloga.

U većini država u razvoju, evidentna je potreba za formiranjem kvalitetnijih okvira za borbu protiv korupcije. Izvještaji Evropske komisije o napretku BiH ka EU za 2013. i 2014. godinu, pokazuju da je BiH postigla mali napredak u provedbi reformi za suzbijanje korupcije, te da su mreže političkog patronata široko rasprostranjene i utiču na sve nivoe vlasti.

 

Faceplus: Uspostavljanje funkcionalne i samoodržive zemlje i njen napredak ka evropskim integracijama u velikoj mjeri  uslovljen je rezultatima antikorupcionih reformi, smatrate li da će BiH ovim tempom još dugo čekati na to?

Nažalost, da. Po izvješćima Europske komisije, već smo desetak godina u ranoj fazi borbe protiv korupcije. Osim donošenja strateških planova i pokojega legislativnoga i institucionalnoga pomaka, daleko smo od sistemskoga antikorupcijskog pristupa potaknutoga istinskom željom da se Bosna i Hercegovina uredi kao istinska demokracija zasnovana na vladavini prava.  

Faceplus: Ako fenomen zarobljene države posmatramo kao zatvoren krug, uticaji političkih elita i moćnih oligarhija koje se manifiestuju u donošenju zakona koji su većinom u njihovom interesu zbog čega se jako puno čeka na smjenu istih?

U Bosni i Hercegovini se vlada manipulirajući javnim mnijenjem, ali i nepotizmom, klijentelizmom, ucjenama. Političke partije gotovo su redovito visoko centralizirane i hijerarhijski ustrojene, sa liderima koji se doživljavaju kao neprikosnovene vođe (koliko ih  se na izborima pojave sa imenima lidera u nazivu partije?), izborni proces je opterećen brojnim nedostacima, parlamenti su često mjesta formalizacije stranačkih interesa i gotovo nikako prostor za sučeljavanje i argumentiranje ideja u interesu svih, a mediji imaju pokatkad vrlo otvorene pozicije u smislu favoriziranja, pa i propagiranja određenih političkih i interesnih skupina. Demokracija u kojoj živimo je krhka i biće potrebno još neko vrijeme da se političko nebo i javni život uopće transformiraju u nešto što iskrenije odražava interese građana.

Faceplus: Afera "Potkivanje", gdje su postojala tri aktera: predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV BiH) Milan Tegeltija, inspektor Agencije za istrage i zaštitu Marko Pandža i zviždač-biznismen Nermin Alešević ostala je bar za javnost nedovršena, zašto se realizacija ovakvih afera ne uradi po kratkom postupku?

Problem neadekvatnoga kažnjavanja nositelja važnih pravosudnih funkcija nije nov. Problemi u postupcima imenovanja nositelja pravosudnih funkcija i problemi u disciplinskim postupcima nešto je što je primijećeno već neko vrijeme, no stvari se slabo popravljaju. Kao što je poznato, prilikom sastava Visokoga sudbenog i tužiteljskog vijeća vodi se računa o nacionalnim kvotama, što izbor članova ovoga važnog regulatornog tijela prenosi u arenu iscrpljujućih političkih pregovora i kompromisa. Tako izabrani članovi Vijeća su onda često članovi disciplinskih komisija i odlučuju o profesionalnoj sudbini nositelja pravosudnih funkcija, pokatkada i kolega iz samoga Vijeća.

 

Opredjeljenost društva za borbu protiv korupcije osnovna je pretpostavka protiv urušavanja političkog, pravnog i ekonomskog sistema države. Bosna i Hercegovina nastoji da uspostavi sistematski pristup u suzbijanju korupcije, međutim, postoje mnoga područja koja u praksi treba unaprijediti i poboljšati.

 

Faceplus: Građani BiH sve manje povjerenja imaju u pravosudne institucije koje su zadužene za spriječavanje i kažnjavanje korupcije i koruptivnih djela. Kako vratiti povjerenje građanima u funkcionisanje pravne države, bez korupcije? 

Sistem ima krupne probleme u otkrivanju i dokazivanju korupcijske delinkvencije, a kaznena politika za disciplinska i kaznena djela sa elementima korupcije u Bosni i Hercegovini, pogotovo gdje su akteri više pozicionirani javni službenici, nije adekvatna. I proceduralna pravda, tj. pravednost i transparentnost procesa donošenja sudbenih i administrativnih odluka vezanih za pravosuđe, također nije adekvatna. To potvrđuju brojna izvješća i analize, ukazujući na  skepsu čak i pravosudnih djelatnika o integritetu pravosudnih procesa. Potrebne su krupne normativne, institucionalne, financijske i šire društvene intervencije kako bi se povjerenje povratilo.  Imenovanje i napredovanje pravosudnih djelatnika mora biti unaprijeđeno, a institucionalna i individualna neovisnost u radu također osigurana. Trebalo bi aktualizirati i dosljedno provoditi mehanizme jačanja integriteta nositelja pravosudnih funkcija, poput stvarne provjere imovinskih kartica. Radi usuglašavanja kaznene politike, bilo bi korisno, pored apela na suce pojedince da ažurnije prate stanje kriminaliteta i više uzimaju u obzir generalnopreventivne aspekte sankcioniranja, zauzimanje načelnih stavova na sjednicama najviših sudskih tijela o pitanjima važnim za kaznenu politiku. Potrebna je specijalizacija u radu pravosudnih djelatnika i njihova kontinuirana obuka. Adekvatnije obrazloženje presuda, informiranje i komunikacija sa medijima, ali i javnošću uopće, također mogu pomoći.

Faceplus: Koje i kakve izmjene zakona su neophodne da bi tužilački i pravosudni sistem u BiH funkcionisao na brži, jednostavniji i pravedniji način?

Budući da je pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini složen i fragmentiran, potrebne su brojne i temeljite reforme. Nešto na čemu se počelo raditi i što može biti realizirano u razumnome roku jest revizija Zakona o VSTV-u. Jasno definirani kriteriji imenovanja i napredovanja, podrobno obrazložene odluke o istim, dominacija stručnosti nad nacionalnim kvotama, adekvatniji kriteriji ocjenjivanja koji će uzimati u obzir i kvalitativne pokazatelje, a ne primarno kvote po pojedinim vrstama odluka, efikasna provjera izvješća o imovini, prihodima, interesima za nositelje pravosudnih funkcija i njihove srodnike, te efikasniji mehanizmi prijavljivanja i provjere nezakonitosti u radu, vjerojatno su dobar pravac osiguravanja kvalitete i posljedično pravednosti u radu pravosuđa.  

 

Face televizija u okviru projekta Face+ koji se radi u saradnji sa USAID-om obrađuje temu korupcije u Bosni i Hercegovini. 

 

 

 

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.