Face TV
Ljudska prava
Faceplus, Dizdar: Najlakše je uočiti neravnoprvnost koja je prisutna u politici
Neravnopravnost spolova je zastupljena u svim oblastima života
Interakcionistička perspektiva ukazuje na to da način kako netko dobiva posao ima manje veze s izborima radnika, a puno više s mogućnostima koje se nude u društvu i akcijama samih zaposlenika.
#

Veliku prepreku ravnopravnoj zastupljenosti žena u političkom životu predstavlja i nedovoljna podrška političkih partija ženama-članicama u kreiranju političkih programa i političkoj afirmaciji, iako u statutima političkih partija nema izričitih prepreka ženama da učestvuju u radu organa stranke. O ravnopravnosti, diskriminaciji i samom položaju žene razgovarali smo sa koordinatoricom praa žena, političkih partipacija žena ispred SOC-a Aminom Dizdar.

Faceplus: U kojim oblastima je spolna  neravnopravnost najizraženija i kako se ta problematika tretira kroz zakonodavni okvir i politiku rada relevantnih institucija?

Neravnopravnost spolova je zastupljena u svim oblastima života, ali zaista ne mogu sa sigurnošću tvrditi u kojoj oblasti je najizraženija. Ono što je možda najlakše uočiti jeste neravnopravnost koja je prisutna u politici. U BiH niti jedna vlada u svom sastavu nema 40% žena koliko iznosi obavezna kvota predviđena Zakonom o ravnopravnosti spolova. Ova vrsta neravnopravnosti je svima vidljiva jer se radi o javnom životu, ali zasigurno da, ukoliko bismo zagrebali ispod površina ostalih segmenata života, da bismo naišli na mnogo izraženije oblike diskriminacije na osnovu spola, bilo da se radi o oblasti rada i zapošljavanja, seksualnom i reproduktivnom zdravlju, porodičnom životu i slično- objašnjava Dizdar.

Faceplus: Da li se primjenjuju/prikupljaju podaci razvrstani po spolu ?

Agencija za statistiku BiH izrađuje godišnji bilten „Žene i muškarci“  koji sadrži veliki broj podataka o procentima zastupljenosti žena i muškaraca u različitim oblastima. Osim toga, veliki broj podataka možete pronaći u publikacijama različitih domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija - dodaje za naš poratal Dizdar.

Faceplus: Može se generalno reći da proces uvođenja ravnopravnosti spolova u sve oblasti društvenog života u BiH zahtijeva, prije svega, djelovanje u smislu promjene svijesti i znanja o uzrocima i posljedicama diskriminacije po osnovu spola? Koliko su zaista građani BiH osviješteni u vezi diskriminacije žena?

Prvobitno sam mislila da postoji svijest o tome, ali kasnije sam shvatila da je to samo zato što se okružite ljudima koji su vama slični i dijele iste principe. Zapravo je situacija potpuna poražavajuća. Ali za to ne krivim ljude, već sistem u cijelosti, od obrazovnog do pravosudnog. Možemo mi svi raditi na kampanjama za podizanje svijesti, to je uvijek korisno i pohvalno, ali ne možemo očekivati velike promjene dok god sistem normalizuje određena ponašanja. U udžbenicima koji se koriste u školama koriste se primjeri koji ženama dodjeljuju tradicionalne uloge majke, odgajateljice, njegovateljice, te se tako odgajaju generacije koje će žene posmatrati isključivo kroz te uloge. Na prijavljeno nasilje u porodici sistem ne reaguje na način da pruži zaštitu žrtvi, već je dodatno obeshrabi za buduće prijavljivanje nasilnika i time prećutno odobrava nasilničko ponašanje (o tome vam najviše informacija mogu dati sigurne kuće). Prema istraživanju OSCE-a iz 2011 godine[1], u periodu od 2004. do 2010. izrečeno je 77,2% uvjetnih osuda u slučajevima nasilja u porodici, 13,5% počinilaca je kažnjeno novčanom kaznom, dok je kazna zatvora izrečena u samo 8,3% slučajeva. Kada slučajevi seksualnog nasilja, odnosno silovanja dođu pred sud, žrtve koje su skupile hrabrost da ponovo proživljavaju traumu suočavaju se sa dodatnom osudom kroz pitanja koja se odnose na seksualno iskustvo žrtve prije krivičnog djela, iako su takva pitanja zabranjena Zakonom o krivičnom postupku. Dakle postoji cijeli niz rupa u sistemu koje je potrebno pokriti kako bismo na kraju mogli očekivati od naših sugrađana i sugrađanki da osvijeste šta je to diskriminacija, kako je prepoznati i kako reagovati- dodaje Dizdar.

Rod oblikuje šanse za zapošljavanje, iskustva i nagrade žena i muškaraca u suvremenom društvu. Mnogi sociolozi slažu se da su sudjelovanje žena i muškaraca u plaćenom poslu i priroda te društvena vrijednost rada koju izvode ključni determinatori njihova općeg statusa u društvu. Činjenica da, u prosjeku, žene zarađuju manje od muškaraca za svoj rad pridonosi neproporcionalno visokim razinama siromaštva u ženski-vođenim kućanstvima te postaje ozbiljan društveni problem.

 

Faceplus: Postoje li neki institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova?

U Bosni i Hercegovini postoji institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. U izvršnoj vlasti djeluju Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Gender centar FBiH i Gender centar RS koji su i Zakonom o ravnopravnosti spolova predviđeni kao mehanizmni za nadzor na provođenjem Zakona. U zakonodavnoj vlasti formirane su komisije za ravnopravnost spolova na državnom nivou pri Parlamentarnoj skupštini BiH, na entitetskom nivou postoji Komisija za jednakopravnost spolova formirana pri Domu naroda i Komisija za ravnopravnost spolova pri Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, u RS djeluje Odbor jednakih mogućnosti pri Narodnoj skupštini RS, te u Brčko distriktu Komisija za ravnopravnost spolova formirana pri Skupštini BD BiH. Formirane su i komisije na nivou kantona i općina, no neke od njih ne djeluju u punom kapacitetu ili nisu uopšte funkcionalne.

Faceplus: Bosna i Hercegovina je ratificirala brojne konvencije koje se odnose na ravnopravnost spolova i položaj/jačanje žena, koliko se zaista iste poštuju?

Kao i zakoni koji postoje u BiH, a koji se slabo ili nikako ne provode, tako i konvencije bivaju vrlo loše implementirane. Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) je možda i najznačajnija među njima. Konvencija nalaže državama članicama usklađivanje svih zakona sa odredbama konvencije, međutim Bosna i Hercegovina to još uvijek nije učinila iako je od ratifikacije konvencije prošlo 7 godina. Tako Krivični zakon FBiH još uvijek nije uveo krivična djela proganjanja, spolnog uznemiravanja i psihičkog nasilja. - pojašnjava za Faceplus. 

Faceplus: Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijela je Rezoluciju o borbi protiv nasilja nad ženama u porodici (2008. godine); u svim navedenim dokumentima, a u skladu sa međunarodnim standardima, akcenat je stavljen na izradu programa edukacije svih subjekata zaštite žrtve nasilja na temelju spola, da li su zaista edukacije dovoljne kako bi se zaštitile žrtve?

Edukacije jesu potrebne, ali nisu dovoljne. Potrebna je sistemska reakcija, građenje povjerenja u pravosuđe, izmjene zakona, sve ono što sam navela u odgovoru na pitanje broj 3. Sigurne kuće su utočište žrtava nasilja, a država ih je prepustila same sebi. U cijeloj BiH postoji osam funkcionalnih sigurnih kuća, i u svakoj će vam reći da su njihovi kapaciteti skoro popunjeni, te da je najveći problem finansiranje. Većina njih mora da pribavlja sredstva od stranih donatora iako Zakon o zaštiti od nasilja u porodici predviđa da će privremeni smještaj žrtve biti finansiran od strane kantona u iznosu od 30% i FBiH u procentu od 70%.

Faceplus: Na koji način reagovati ukoliko žena prepozna diskriminaciju na radnom mjestu, kome se obratiti?

Ukoliko doživite diskriminaciju na radnom mjestu, bilo da se radi o seksualnom uznemiravanju, spolnom uznemiravanju, uskraćivanju prava na osnovu spola, obavezno trebate prijaviti diskriminaciju. Postoje brojni slučajevi koji su pozitivno riješeni, a sa kojima kao javnost nismo upoznati, a mislim da o njima trebamo pričati kako bismo ohrabrili ljude da prijavljuju diskriminaciju. Možete se obratiti Instituciji ombudsmena za ljudska prava koja može izdati preporuku, pružiti pravni savjet i pomoći vam u vašem konkretnom slučaju. Želim da napomenem da, u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije BiH, teret dokazivanja pada na tuženog/tuženu, što je izuzetak u odnosu na druge sudske postupke, tako da je na vama kao tužitelju/tužiteljici samo da iznesete činjenicu da je došlo do diskriminacije, dok tužena strana mora iznijeti dokaze da do diskriminacije nije došlo. Naravno, sudovi nisu uvijek obučeni za ovakve slučajeve, te je najbolje za početak posavjetovati se sa stručnom osobom/institucijom/organizacijom prije nego poduzmete dalje korake - dodaje Dizdar.

Faceplus: Prednosti i nedostaci pravnog okvira za postizanje ravnopravnosti žena u BiH?

Zakon o ravnopravnosti spolova BiH i Zakon o zabrani diskriminacije BiH u velikoj mjeri pružaju zaštitu za oba spola i garantuju ravnopravnost u svim oblastima života. Tako da mislim da nam ne treba više zakona, već je potrebno da se postojeći zakoni počnu implementirati. Naravno da postoji prostor za unapređenje, brojni drugi zakoni se moraju uskladiti sa ZORS BiH i ZOZD BiH, poput Zakona o radu FBiH, Zakona o Vijeću ministara itd. Ali postojeći pravni okvir je dovoljno dobar da osoba zatraži ostvarivanje svojih prava sudskim putem - zaključuje u razgovoru Dizdar.

[1] Krivična odgovornost i sankcioniranje počinilaca nasilja u porodici -  Analiza i preporuke o krivičnopravnim sankcijama u predmetima nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini, 2011.

 

Face televizija u okviru projekta Face+ koji se radi u saradnji sa USAID-om obrađuje temu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. 

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.