Face TV
Faceplus, Miličević: Nepoštovanje zakona o ravnopravnosti spolova je najveći problem za postizanje ravnopravnosti spolova BiH je veoma tradicionalna zemlja, s dosta nacionalizma i religijskog fundamentalizma. Stoga je teško raditi na ženskoj emancipaciji i osnaživanju, uključujući političku participaciju.
#

Godinama smo svijesni činjenice diskriminacije žena u raznim životnim sferama i raznim pozicijama. Nažalost, istina je kako su žene više formalno na određenim zakonodavnim ili izvršnim pozicijama, dok stvarnu moć i dalje predominantno imaju muškarci. O poziciji žena, njihovim borbama i načinima borbe danas za Faceplus razgovaramo sa dugogodišnjom feministicom, borkinjom za ženska ljudska prava i direktoricom Fondacije CURE, Jadrankom Miličević.

Faceplus: U kojim oblastima je spolnu neravnopravnost najizraženija i kako se ta problematika tretira kroz zakonodavni okvir i politiku rada relevantnih institucija?

Neravnopravnost je najizraženija unutar  političkih partija, a samim tim i na mjestima odlučivanja.Zakon o ravnopravnosti spolova  zagovara da se min 40% osoba drugog spola nalazi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a mi to nemamo.

Faceplus: Da li se primjenjuju/prikupljaju podaci razvrstani po spolu ?

Imamo  Agenciju za statistiku BiH https://arsbih.gov.ba/zakljucna-zapazanja-na-sesti-periodicni-cedaw/  gdje je objavljen 29.01.2020. godisnji izvjestaj za 2019, i može pogledati , ali je zanimljivo da nemamo izvjestaj za 2020., tako da ne znamo da li je Agencija u obavezi da izdaje ovaj izvještaj, ili to rade po narudžbi kao dio nekog projekta.

Faceplus: Može se generalno reći da proces uvođenja ravnopravnosti spolova u sve oblasti društvenog života u BiH zahtijeva, prije svega, djelovanje u smislu promjene svijesti i znanja o uzrocima i posljedicama diskriminacije po osnovu spola? Koliko su zaista građani BiH osviješteni u vezi diskriminacije žena?

Neprihvatanje i ne primjena Zakona o ravnopravnosti spolova od strane zastupnika/ca državnog parlamenta, entitetskih, kantnalnih vlada I lokalnih samouprava smatram da je najveća prepreka uvođenju ravnopravnosti spolova u sve društvene sfere,Dok se ovaj zakon smatra kao nametnuti ženski zakon ( vecina politicara samo je deklarativno prihvatilo)  tesko je da očekujemo da dođe do promjene svijesti.Postojeća diskriminacija u bh društvu se opravdava  postojećim stereotipima da je “politika prljava stvar”, da se “čestite žene ne bave politikom”,da  su “žene samo broj” na predizbornim listama, a da im nedaju da se predstave u medijima…

Faceplus: Postoje li neki institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova?

Postoje Agencija za ravnopravnost spolova pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, Gender centri na entiteskom nivou, na kantonalnom, kao i u općinama/ opštinama komisije, ali većina ovih mehanizama n eradi svoj posao i to je najveći problem.

Faceplus:Bosna i Hercegovina je ratificirala brojne konvencije koje se odnose na ravnopravnost spolova i položaj/jačanje žena, koliko se zaista iste poštuju?

Već ranije sam spomenula da se ne poštuju mnogi međunarodni, kao i nacionalni dokumenti ( konvencije, rezolucije) , ili samo djelimično. Mi izvještavamo kao država  primjenu CEDAW  konvencije svake 4 godine, i mi organizacije civilnog društva koje se bave ženskim pravima imamo svoj Izvješta u sjeni I  predstavljaju se u Ženevi, I možete da vidite dva različita sadržaja .Po izvještaju Agencije BiH je država  koja poštuje ženska prava, a mi sa Izvještajem u sjeni  smo prepoznale  mnogobrojne probleme sa kojima se susreću žene u BiH,I zahvaljujuci nasem izvjestaju Komisija je dala ove preporuke koje BIH trebaju da  private I nešto urade do sljedeceg datuma izvjestavanje ( 2023). Mnogo više na linku OVDJE

 Faceplus: Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijela je Rezoluciju o borbi protiv nasilja nad ženama u porodici (2008. godine); u svim navedenim dokumentima, a u skladu sa međunarodnim standardima, akcenat je stavljen na izradu programa edukacije svih subjekata zaštite žrtve nasilja na temelju spola, da li su zaista edukacije dovoljne kako bi se zaštitile žrtve?

Ne , edukacije  kao preventivna alatka mogu samo doprinjeti da se smanji broj nasilja, ali dok god ne budu uvezani predstavnici/e policije – Centara za socijalni rad – tužilaštva I sudstva nasilja će biti

Faceplus: Na koji način reagovati ukoliko žena prepozna diskriminaciju na radnom mjestu, kome se obratiti?

Postoje organizacije koje daju direktnu podršku ženama koje preživljavaju diskriminaciju.Također imamo institucije kojima je u obavezi da pokrenu postupak nakon ovakvih  saznanja (advokati, sud). Ali problem nastaje kada  žene izađu u javnost I pokrenu sudski proces, budu izložene verbalnom nasilju, nekad I fizičkom, 

Faceplus: Možete li objasniti razliku između "nediskriminacije" i "jednakih mogućnosti"?

Diskriminacija je svaki postupak razlikovanja i nejednakog tretmana osobe ili grupe osoba zbog ličnih osobina koje ih čine različitim od ostalih. Može biti zasnovana na spolu, nacionalnom, vjerskom identitetu, seksualnoj orijentaciji, invaliditetu, političkom uvjerenju, boji kože, imovinskom stanju i sl.

Nediskriminacije -  prihvatanje, tolerancija, puna participacija i prihvatanje svih drugih i drugačijih.

Jednake mogućnosti - Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Iz Opšte deklaracije o pravima čovjeka

Faceplus:Sve češće smo svjedoci "seksualne zloupotrebe i ucjenjivanja", kako pomoći ženi u našoj blizini koja o tome ne govori . Možete li nam objasniti kroz primjer?

U ovakvim slučajevima ja preporučujem da se žena javi  predstavnicama organizacija koje se bave ženskim pravima ( koje imaju  besplatna pravna savjetovališta I podršku) i da se konsultuje o načinu kako da prijavi, koja procedura treba da se poštuje da slučaj ne “padne u  vodu”I da je osnažimo I pripremimo na sve probleme koje će imati tokom postupka.

Faceplus: Žena ukoliko da otkaz zbog seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja, naći će se u još težem položaju. Kojim mehanizmima se žene mogu izboriti sa ovom vrstom uznemiravanja ?

Žene ne trebaju da daju otkaz u ovakvim slučajevima, nego treba žene osnažiti I da nasilnici izgube posao, ili da budu  osuđeni ne samo u sudu, nego I od društva I zajednice, jer svaka djevojćica, djevojka, žena može biti sutra žrtva.A to znači vasa sestra, kćerka, majka, baka može biti “žrtva” I  zato treba da se svi nasilnici javno prozovu I  osude.

Faceplus: Prednosti i nedostaci pravnog okvira za postizanje ravnopravnosti žena u BiH?

Nepoštovanje zakona o ravnopravnosti spolova  je po meni najveći problem  za postizanje ravnopravnosti spolova.

Faceplus: Ideja “jednakog plaćanja za uporedidive vrijednosti?

U BiH, kao i mnogim državama u svijetu postoji razlika između plaćanja muškog i ženskog rada, ali to je ta prikrivena diskriminacija.

Faceplus: Politička participacija žena preduslov uspostavljanja potpune demokratije u regionu.

Da, jer dok god nemamo jednaka prava i mogućnosti da sudjelujemo na mjestima gdje se odlučuje  ne postoji demokratija.

Faceplus: Pregled situacije u regionu?

U regionu imamo bolju situaciju I više žena u strukturama vlasti.I kako je lijepo slušati  na većini medije u Republici Hrvatskoj  ( I u Saboru) I Republici Srbiji kada se izražavaju gender senzitivnim jezikom.

Faceplus: Istraživanja pokazuju da siromašnije porodice koje moraju da biraju školovanje za kćerku ili sina u većem broju biraju sina (u državi koja ima više žena nego muškaraca u smislu pismenosti 6 puta je više nepismenih žena nego muškaraca).

To je realnost bh društva, i danas posebno u ovom teškom momentu kada znamo da je samo u prosloj godini  veliki broj osoba bez posla. Tradicija u ovakvim slučajevima se prihvata kao nešto normalno, jer kćerka će se udati i nema potrebe da radi, njena uloga je da „rađa djecu, održava domaćinstvo i brine o starim roditeljima...“

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine objavila je 7. 01.2021. podatke koji pokazuju da su na dan 30. novembra 2020. u BiH 413.254 osobe bile na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja, što je rast od 2,96 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine.Od ukupnog broja ljudi koje traže zaposlenje, 235.633 ili 57,02 posto su žene.Iz Agencije kažu da je rast nezaposlenosti uzrokovan smanjenom ekonomskom aktivnošću uslijed pandemije Covid-19, te je nezaposlenost od početka pandemije povećana za 10.366 osoba ili 2,57 posto.

 

Face televizija u okviru projekta Face+ koji se radi u saradnji sa USAID-om obrađuje temu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. 

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.