Face TV
Server: Još jedan užasan non-paper za Balkan Piše: Danijel Server (Daniel Serwer), prevela: Biljana Jovićević
#

Koha Ditore objavila je sadržaj još jednog non-papera (neformalnog dokumenta u opticaju) o dijalogu između Beograda i Prištine kojem posreduje EU. Porijeklo dokumenta još nije provjereno, ali se uglavnom pripisuje Francuskoj i Njemačkoj. Zvanični Pariz i Berlin, pak to negiraju.

Ne brinem se zbog porijekla tog papira. Jasno je da odražava ideje o kojima se raspravljalo unutar EU. U nastavku komentarišem njegov užasan sadržaj:

Prvo slijedi sadržaj non-papera:

 “Ovaj ne-papir je zajednička njemačko-francuska incijativa za obnovu dijaloga za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine uz medijatorsku ulogu Visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost gospodina Džosepa Borela (Josep Borrel) i Miroslava Lajčaka specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, uz podršku država članica Evropske unije i SAD-a.

Dijalog za normalizaciju odnosa između dvije strane biće vođen na bazi mandata Rezolucije Generalne Skupštine UN A/64/L.65/REV1 koja pozdravlja spremnost EU da bude posrednik u procesu između dvije strane. Rezolucija A/64/L.65/REV1 ne uključuje bilo koju drugu stranu, kao posrednika u dijalogu.

Evropska unija će preduzeti medijatorski proces koji vodi do potpisivanja zakonski obavezujućeg ugovora između dvije strane sa ciljem rješavanja svih ključnih problema, a u namjeri da napreduju na njihovom evropskom putu i kao rezultat toga stvore nove prilike i poboljšaju život ljudi. Kosovo neće uvoditi bilo kakve trgovinske barijere Srbiji, a Srbija će osgurati poštovanje statusa quo po pitanju priznavanja Kosova. Obje strane će nastaviti da poštuju uspostavljeni moratorijum na međunarodnoj areni.

Predsjednik Aleksandar Vučić, kao predstavnik Beograda i premijer Albin Kurti, kao predstavnik Srbije vodiće razgovore o finalizaciji Sporazuma o normalizaciji odnosa između dvije strane. Proces treba da se okonča do kraja februara 2022.

Proces treba da bude baziran na ključnim elementima zakonski obavezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine sa ciljem da se osigura normalizacaija odnosa, poštujući Parisku povelju i Helsinšku deklaraciju i vodeće principe Kontakt grupe za rješavanje statusa Kosova iz 2005., te osiguravanje primjene svih sporazuma postignutih tokom Briselskog dijaloga.

Postizanje jednog takvog sporazuma između dvije strane od suštinske je važnosti za Evropsku uniju. Obje strane biće vođene principima predstavljenim u Povelji UN.

Zakonski obavezujući sporazum treba da osigura uspostavljanje novih odnosa na Kosovu i odnosa između Beograda i Prištine. Strane će poštovati jedna drugu kao nezavisne, suverene i  jednake države u svojim međunarodnim granicima.

Svaka strana će poštovati, u skladu sa međunarodnim pravom suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost druge strane.  Strane će potvrditi kontrolu svojih granica i njihovo ukidanja samo uz međusobni sposrazum, kao i da će riješiti sporove mirnim sredstvima i uzdržati se od prijetnji i upotrebe sile u saglasnosti sa evropskim duhom rješevanja sporova kroz dijalog. Obje strane će razvijati međusobno povjerenje, dobru volju i toleranciju i sarađivati na promociji mira, stabilnosti i tolerancije u regionu. EU će u ime obje strane angažovati nezavisno tijelo da podrži proces eliminacije granica.

Obje strane će osigurati implementaciju Zajednice srpskih opština, kao strukture opština sa samoupravljanjem tamo gdje je srpska većina na Kosovu, kao rezultat Briselskog sporazuma iz 2013. zaključenog između vlada Beograda i Prištine. U skladu sa kompetencijima datim Evropskom poveljom o lokanom samouravljanju i kosovskom zakonu, opštine koje učestvuju u tome biće u obavezi da sarađuju u primjeni svojih ovlasti kolektivno kroz zajednicu. Zajednica će imati kompletan nadzor nad oblastima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, urbanog i ruralnog planiranja.

Obje strane su saglasne da se uspostavi Autonomni distrikt Sjevernog Kosova kao jedne administrativne jedinice regionalne samouprave na Kosovu koja ima pravo donositi zakone o regionalnoj ekonomiji, finansijama, imovini, infrastrukturi, kulturi, obrazovanju, zdravstvu, socijalnom stranju, sudstvu, policiji, stanovanju, urbanom razvoju i evropskoj saradnji u skladu sa Ustavom Kosova i zakondavstvom o lokalnoj samoupravi.

Autonomni okrug Sjevernog Kosova će uključivati i Zvečane i njegovih 35 sela, Leposavić i njegovih 72 sela, Sjevernu Mitrovicu i priključene katastarske zone i Zubin Potok sa njegovih 63 sela.

Autonomni distrikt Sjeverno Kosovo će imati guvernera koji će biti predstavnik Vlade Kosova, skupštinu koja će predstavljati narod i izvršno vijeće koje će biti zajednički organ Autonomnog distrikta, Vlade Kosova, Vlade Srbije i Evropske unije.

Obje strane će učiniti sve da osiguraju nesmetano postojanje i funkcionisanje Srpske pravoslavne crkve na Kosovu. Crkva i njena unutrašnja organizacija će biti eksplicitno priznata od strane kosovskih vlasti kao samouoravno tijelo kosovskog političkog i samoupravnog sistema, njena imovina se ne smije narušavati i uživaće privilegovani status. Zaštićene zone će se proširiti na više od 30 religijskih i kulturnih prostora. Srpskom pravoslavnom crkvom na Kosovu, kao  esencijalnim dijelom Srpske pravoslavne crkve će u skladu sa predloženim ustavnim promjenama upravljati patrijarh SPC-a, koji će stolovati u Patrijaršiji Pećkog manastira.

Obje strane će uspostaviti Ekonomsku zonu Mitrovice, kao katalizator i pokretač ekonomskog razvoja sa obje strane granice baziran na konceptu Evropskih regiona da bi se osiguralo uspostavljenje slobodne ekonomske zone koja će obuhvatiti Sjeverno Kosovo (Mitrovicu i region Mitrovice) i jugozapad Srbije (region Novog Pazara) imajući posebne institucije upravljanja kao jedne “transnacionalne slobodne zone”.

Obje strane će preduzeti ustavne i zakonske promjene da bi osigurali primjenu zakonski obavezjućeg sporazuma.

Nakon ratifikacije zakonski obavezujućeg sporazuma, Srbija će se obavezati da se neće protiviti prijavljivanju Kosova za članstvo u međunarodnim multilateralnim i regionalnim organizacijima, intitucijima i instrumentima u kojima je Srbija već članica.

Obje strane će ići pod pretpostavkom da niti jedna od dvije države ne može predstavljati drugu u međunarodnoj sferi ili djelovati u njeno ime. Obje strane će postupati po principu da je suverena jurisdikcija svake države ograničena njenom vlastitom teritorijom.

Poštovaće autonomnost jedna druge u unutrašnjim i vanjskim poslovima. Obje strane će razmijeniti Trajne Misije. One će biti uspostavljenje sa mjestom u Vladi. Praktična pitanja u vezi sa uspostavljanjem misija će se rješavati u skladu sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.

Obje strane će uspostaviti Zajednički savjet za prijateljstvo koji će godišnje okupljati obje vlade da osiguraju primjenu zakonski obavezujućeg sporazuma i promovišu bilateralnu saradnju na svim poljima od zajedničkog interesa i osnaže perspektivu evropskih integracija.

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i politiku sigurnosti, Džosep Borel će preuzeti pregovarački proces i orgaizovati ga uz pomoć Njemčke i Francuske u junu 2021.

 Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i bezbjednost Džosep Borel će nakon zaključivanja zakonski obavezujućeg dokumenta izvjestiti o tome u septembru 2022. Generalnu Skupštinu UN na bazi mandata koji mu je osiguran kroz Rezoluciju /64/L.65/REV1”

 Nastavak Serverovog komentara:

Iako potvrđuje suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Kosova i Srbije, u praksi ovaj prijedlog zahtijeva da Priština preda praktičnu primjenu suvereniteta nad ekonomskim razvojem, zdravstvom, urbanim i ruralnim planiranjem u srpskim zajednicama sjeverno i južno od rijeke Ibar kao i suverenitet nad desetinama mjesta i institucija Srpske pravoslavne crkve, čije bi bi se zaštićene zone proširile na neki nedefinisan način. Na sjeveru, ovaj prijedlog uključuje "autonomni" okrug koji bi dobio zakonodavnu vlast nad finansijama, imovinom, infrastrukturom, kulturom, socijalnim staranjem, sudstvom, policijom, stanovanjem i evropskom saradnjom, a samo se nejasno referisao prema kosovskom Ustavu.

Zauzvrat, Priština ne dobija praktično ništa: niti bilateralno priznanje Srbije, niti članstvo u UN-u, samo nejasna obećanja o tretmanu suverene države, uključujući razmjenu loše definisanih stalnih diplomatskih misija. Predsjednik Vučić bio je u pravu kad je rekao da to nudi više od Ahtisaarijevog plana. Srbiji nudi mnogo više, a od Beograda zahtijeva mnogo manje. Čak bi se povukle određene odredbe Briselskog sporazuma iz 2013., kojima je proširena sudska i policijska vlast Prištine na sjeveru Kosova.

Sve što treba učiniti da biste shvatili duboku nepravednost ovog prijedloga jeste postaviti pitanje bi li Beograd bio spreman učiniti ga recipročnim, osnažujući zajednice na jugu Srbije s većinskom albanskom populacijom na način koji je ovdje predloženo za opštine s većinskom srpskom zajednicom na Kosovu. Odgovor je "Ne". Niti bi Srbija bila spremna ponuditi nedefinisano proširenje zaštićenih područja oko džamija unutar Srbije. Reciprocitet je jedno od osnovnih pravila suverenih država. Ovim prijedlogom kosovska država ostat će znatno manje suverena nego što je danas, dok se od Beograda traži da učini malo više od toga da nastavi imati predstavnika u Prištini.

Rat sa non-paperima ne donosi puno koristi miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Dvije salve su do sada su dolazile s jedne strane, prva u korist pomjeranja granica radi prilagođavanja etničkim razlikama, a druga u korist zadržavanja granica tamo gdje jesu, ali ne poštujući suverenitet i teritorijalni integritet Kosova. Stoga mislim da ću pripremiti sopstveni non-paper. Neće mijenjati granice i bit će u skladu sa službenom američkom politikom poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih država Balkana, ali će dodati neka praktična sredstva za postizanje onoga što u Evropi, SAD-u i na Zapadnom Balkanu kažu da najviše žele: prosperitetne i demokratske države vrijedne članstva u EU. Potražite ga u sljedećih nekoliko dana na peacefare.net-u!

Orginalni naslov teksta objavljenog na peacefire.net-u je: "Jednostrani rat užasnih non-papira se nastavlja, moj je sljedeći!

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.