Započevši tekst rečenicom „Krajnje je vrijeme da se obrati pažnja na Sarajevo“, Bugajski podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno Bosnu i Hercegovinu opisao kao “tempiranu bombu”, ali i kao razlog za zabrinutost Evrope zbog povratnika sa sirijskog ratišta.
Antibošnjački stereotipi
Macron je na taj način, navodi autor, nasjeo na antibošnjačke stereotipe koje je još devedesetih godina prošlog stoljeća pokrenuo Slobodan Milošević, bivši predsjednik Srbije.
Bugajski ističe da u stvarnosti prijetnja po BiH i širu regiju ne proizlazi iz vjerskog ekstremizma, već iz unutrašnjih etničkih podjela zemlje i destabilizirajuće uloge vanjskih sila.
U analizi CEPA-e podsjeća se da je Macron nedavno blokirao evropski put zemalja Zapadnog Balkana, uključujući i one sa značajnom muslimanskom populacijom. U praksi, njegova opstrukcija pregovora o proširenju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom više je ugrozila regionalnu sigurnost nego bilo koji povratnik s ratišta, prenose Vijesti.ba.
„Dokazi ukazuju na to da je džihadizam ozbiljnija prijetnja u Francuskoj nego bilo gdje na Balkanu, naročito u kontekstu broja terorističkih incidenata. Štaviše, preko 1.900 francuskih državljana otišlo je na ratišta u Siriju i Irak, dok ih je iz BiH otišlo oko 300“, ističu iz CEPA-e.
Temeljni problem po BiH, nadalje se navodi, je taj što vlasti Srbije i Hrvatske nisu u potpunosti prihvatile tu zemlju kao legitimnu i suverenu multietničku državu. Stepen pritiska na Bosnu ovisi o obimu nacionalističkog zanosa unutar vlada u Beogradu i Zagrebu, kao i o povoljnim međunarodnim uvjetima, uključujući neznanje ili naivnost nekih zapadnoevropskih lidera.
„Dok se Srbija skriva iza Rusije, dovodeći u pitanje integritet BiH, Hrvatska se skriva iza članstva u EU. Macronova kontroverzna izjava je ponavljanje ranijih optužbi hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je BiH sigurnosna prijetnja i utočište za teroriste. Iako je ona nakon toga negirala da je iznijela takve komentare, oni su naišli na osuda bosanskih vlasti i pojačali napetost između Bošnjaka i Hrvata“, potcrtava profesor Bugajski.
Za Beograd, dodaje, Moskva igra korisnu ulogu braneći bosanskohercegovački kvazi-separatistički entitet RS na međunarodnoj sceni i ukazujući da bi mogli podržati njegovo otcjepljenje. Rusija koristi Balkan kao stratešku imovinu, ne samo da bi poremetila uključivanje regiona u prekoatlantsku sigurnosnu sferu, već i da bi potkopala zapadnu koheziju.
„Kremlj preferira da se zemlje ne pridruže Savezu jer to jača ulogu Washingtona u odbrani Evrope. Bez obzira na to, Moskva također intenzivira napore za potkopavanje EU i NATO-a iznutra, što pokazuje i njihov sve veći utjecaj u Hrvatskoj, Mađarskoj i Bugarskoj. Ulazak u NATO pomaže jačanju državne sigurnosti, ali ne osigurava imunitet od strane subverzije, posebno ako lokalni čelnici izračunaju da politički ili lično mogu profitirati od Moskve – poručuje Bugajski.
Rusko prisustvo prilika za jačanje zahtjeva nacionalista iz HDZ-a
Sada je Hrvatska, nastavlja, glavni cilj Kremlja kako bi se suzbio razvoj energetskih projekata koji bi doveli u pitanje monopolističke ambicije Rusije u regionalnoj opskrbi plinom. Također, Zagreb je koristan Rusiji u održavanju ravnoteže u BiH.
U analizi se naglašava kako nacionalisti u vladajućem HDZ-u Hrvatskoj i BiH rusko prisustvo vide kao priliku da ojačaju svoje zahtjeve za formiranje trećeg entiteta u BiH.
„Doista, srpski i hrvatski lideri sarađuju u slabljenju centralne vlasti u Sarajevu. Zarobljeno u sredini, bošnjačko stanovništvo moglo bi se i radikalizirati, ne u vjerskoj militantnosti, već sekularnim nacionalizmom kako bi se oduprlo srpskom i hrvatskom iredentizmu“, ističu iz CEPA-e, prenose Vijesti.ba.
Izlazak Velike Britanije iz Evropske unije, ali i povlačenje njemačke kancelarke Angele Merkel također mogu ugroziti podršku inegrisanoj državi BiH, naročito ako Macron zadrži svoj odnos prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. A s obzirom na negativnu ulogu susjednih država i sve izraženiji stav o nezainteresovanosti EU, trajna stabilnost BiH prvenstveno zavisi od SAD-a.
„Washington i oni saveznici u NATO-u koji su odlučni da se suprotstave ruskim destabilizirajućim upadima moraju preuzeti vodeću ulogu u integrisanju BiH na unutrašnjem i međunarodnom planu“, smatra Bugajski.
U analizi se dalje navodi da, nakon što je u oktobru 2019. imenovan specijalni predstavnik SAD koji će se fokusirati na normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova, trebalo bi izabrati i specijalnog predstavnika koji će se baviti Bosnom i Hercegovinom. Specijalni predstavnik, ističe Bugajski, morat će se fokusirati na tri prioriteta kako bi ojačao državu.
„Prvo, u konstrukciji moderne države Izborni zakon treba reformisati prema standardima EU, gdje etnički identitet ne prevladava nad građanskim principom. Drugo, u izgradnji legitimnih institucija vladavina zakona mora osigurati da se pravosudni sistem odvoji od političkih interesa kako bi sudije i tužioci postali nezavisni akteri. I treće, koraci ka članstvu u NATO moraju se učvrstiti“, kaže se u analizi CEPA-e.
Kako se ističe, Program reformi BiH koji je nedavno potpisalo tročlano Predsjedništvo, ustvari je prvi Godišnji nacionalni program (ANP) koji usmjerava BiH ka članstvu, prenose Vijesti.ba.
„Novi američki predstavnik trebao bi se fokusirati na njegovu implementaciju. Kvalifikovanje za NATO podcrtavat će da sigurnost države garantuje sigurnost svih etničkih grupa i smanjuje izglede za vanjski sukob. Istovremeno, Washington mora uvjeriti Zagreb da omogućavanje prodora Rusije slabi vlade, podstiče regionalne tenzije i narušava koheziju NATO-a“, zaključuje Bugajski u analizi CEPA-e.