To znači da naši izumrli rođaci ipak nisu bili nekulturni divljaci, pokazalo je tako istraživanje koje je provedeno na trima nalazištima u Španjolskoj i kasnije je objavljeno u uglednom časopisu Science.
Primjenom moderne tehnologije su znanstvenici ustanovili kako su slike koje su pronađene na trima nalazištima u Španjolskoj nastale prije barem 64.800 godina, što znači 20.000 godina prije nego što su prvi moderni ljudi iz Afrike došli u Europu. Ovime je špiljska umjetnost datirana puno ranije nego što se cijelo vrijeme mislilo, a također je i čvrst dokaz kako su neandertalci imali kognitivnih sposobnosti shvaćati uporabu simbola, što predstavlja središnji stup ljudske kulture.
– Dokaz je to koji mijenja dosadašnje svrstavanje neandertalca u kategoriju praljudi koji nisu imali sposobni za umjetničko izražavanje –, tvrdi Alistair Pike, profesor arheologije sa Sveučilišta u Southamptonu, ujedno jedan od autora studije.
– Slikarstvo se uvijek smatralo vrlo ljudskom aktivnošću, stoga ako su neandertalci slikati to znači da su bili kao i mi. I prije su neki arheolozi zaključili kako je neandertalac bio nešto sofisticiraniji od karikature današnjeg čovjeka, ali za takve tvrdnje su nedostajali ključni dokazi, a sad postoje nalazi iz ovih triju špilja u Španjolskoj koji za te špekulacije pružaju čvrsto uporište. Špiljske slike na lokacijama Maltravieso, La Pasiega i Ardales uključuju točke, linije, krugove i šablone, a za stvoriti tako nešto trebalo je steći specifične vještine, kao što bi bilo miješanje pigmenata, ali i odabir primjerenih lokacija za slikanje.
Ti neandertalci su živjeli na područjima koja će jednog dana iznjedriti poznate slikare kao što su Pablo Picasso i Diego Velazquez, a da bi stvorili crteže koji su danas očuvani u špiljama morali su imati intelektualne sposobnosti za misliti u simbolima, upravo kao moderni ljudi.
Znanstvenici su se za procjenu starosti slika koristili sustavom preciznog radioizotopnog datiranja metodom uran-torij, a to podrazumijeva struganje nekoliko miligrama naslaga kalcijeva karbonata sa slika kako bi se provela analiza. Jedna druga studija koja je objavljena u Science Advances pokazala je da ukrašene morske školjke nađene u drugoj špilji u Španjolskoj isto tako potječu iz vremena prije dolaska modernog čovjeka.
Joao Zilhao sa Sveučilišta u Barceloni je ocijenio da se za nova istraživanja ljudske spoznaje treba iznova vratiti zajedničkim precima neandertalca i modernih ljudi prije više od 500.000 godina. Neandertalci su izumrli još prije 40.000 godina, brzo nakon što su naši izravni preci pristigli u Europu. Nejasno je i dalje što ih je točno ubilo, a neke teorije upućuju na neprilagođavanje klimatskim promjenama i snažnoj konkurenciji s modernim ljudima.
Da su poživjeli, smatra Pike, mogli su vjerojatno razviti složenu umjetnost i tehnologiju.
– Da su imali dovoljno vremena, sredstava i da ih je bilo dovoljno puno, mogli su se možda razviti u neku verziju ljudi koji bi i danas živjeli -, zaključuje Pike.