Predsjednik Kosova Hašim Tači poslao je danas četvrto pismo lideru Samoopredjeljenja i premijeru u ostavci Aljbinu Kurtiju zahtjevajući da pošalje ime kandidata za novog premijera Kosova.
Tači je u pismu istakao da Kurti ne odbija da predloži mandatara i da to znači da treba da pošalje ime kandidata za premijera, što još nije učinio, uprkos činjenici da mu je predsjednik poslao tri zahtjeva za to.
Pozivajući se na član 95 Ustava Kosova Tači je zatražio od Kurtija da bez gubljenja vremena pošalje ime kandidata za mandatara iz redova Samoopredjeljenja.
Na prethodno pismo Tačija, Kurti je danas obavestio takođe pismom predsjednika Kosova da se ne ustručava da odgovori i ne odbija njegov zahtjev za dostavljanje imena kandidata za premijera iz njegove stranke.
Kurti je u pismu naveo da je “dužan da ponovi ono što je tražio u svom posljednjem pismu, a nije dobio odgovor”.
“Jasno mi je da trenutna situacija ne dozvoljava održavanje izbora, i to je poenta. Mi ne tražimo da se to sada dogodi, već kada se stvore uslovi poslije pandemije. Međutim, ono što mi nije jasno su dvostruki standardi koje vi i političke partije pokušavate da nametnete na neustavan način, poslije izglasavanja nepovjerenja koje se u formalnom i materijalnom smislu ne razlikuje od prethodnih praksi”, navodi se u pismu Kurtija.
On je pitao predsjednika može li to da objasni.
Tači je u prethodnom pismu Kurtiju, pored toga što je zatražio ime mandatara, između redova “najavio mogućnost” da će poslije izvesnog perioda čekanja mandat za stvaranje nove vlade prenijeti na neku drugu stranku.
Istovremeno lider DSK Isa Mustafa je zatražio i dobio saglasnost Glavnog odbora stranke da uđe u koaliciju za formiranje nove vlade sa Alijansom za budućnost Kosova, Socijaldemokratskom inicijativom, Alijansom novo Kosovo i strankama manjina.
Politički analitičari na Kosovu smatraju da je odluka DSK da ide na formiranje nove vladajuće koalicije, dio scenarija dogovorenog s predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem, dok jedan od autora Ustava Kosova profesor Riza Smaka ocjenjuje da pisma koje šalje predsjednik imaju političku, ali ne i pravnu težinu.