Magazin
Kako rastemo? Kako čovjek raste, odnosno kako rastemo?
#

Najzaslužniji faktori koji izazivaju rast su nasljedni i nalaze se u ćeliji svakog živog bića....

I ljudska bića i životinje prolaze kroz nekoliko stepena razvoja, i to je jedna od osobina živih bića.  Ti stepeni razvoja su : embrionalni stepen (u majčinoj utrobi), razdoblje bebe, zatim djetinjstva, mladosti, zrelog doba i na kraju, starosti.

Neka živa bića jedva da imaju rano djetinjstvo. Neke ptice, na primjer, mogu letjeti čim se izlegnu. Zamorac je sposoban brinuti se o sebi već nakon trećeg dana po dolasku na svijet. A ljudsko biće je potpuno odraslo tek negdje oko dvadesete godine života!

Od prvog trenutka novorođenče ima sve one živčane stanice koje će imati tokom cijelog života: moždane i periferne. Razvojna veza između ovih nervnih stanica omogućava djetetu da kontroliše svoje pokrete, da uči i ponaša se kao društveno ljudsko biće.


Sva ljudska bića rastu na sličan način, ali ipak postoje i neke bitne razlike između djece različitog pola. Dječaci i djevojčice prolaze kroz iste faze, ali na različite načine i različitom brzinom.

Tokom prvih nekoliko sedmica nakon rođenja, tijelo raste znatno brže nego ikad kasnije tokom života. Već pred kraj prve godine rast se usporava, a tokom čitavog djetinjstva sasvim umjereno. Pri kraju djetinjstva brzina rasta počinje se ubrzavati.

To razdoblje kod djevojčica nastupa obično između 11 i 12 godine, a kod dječaka između 12 i 14 godina života. Neko vrijeme oni rastu, sve dok ne dostignu najveću moguću brzinu rasta. Potom brzina rasta počinje opadati, sve do trenutka kad rast potpuno prestaje.

Povećanje visine i težine obično ne idu proporcionalno. Najprije se raste u visinu, a potom se dobija na težini. Kod mnoge djece postoji tzv. "bucmasto razdoblje", negdje između 11 i 12 godine. A tada dijete počinje naglo rasti i "bucmasti izgled" se gubi.

Novorođenče je prosečno dugo 48 – 50 cm. Tokom idućih 12 godina dužina tijela se povećava preko tri puta i kod žena prosječno iznosi oko 160 cm, a kod muškaraca oko 175 cm. Ali, čovek tada ne prestaje rasti.!

On zapravo i dalje raste, čak i poslije dvadeset i pete godine života, i svoju najveću visinu dostiže oko 35. ili 40. godine. !

Nakon tih godina čovjek prestaje rasti i počinje se "smanjivati. Svako se smanjuje poslije četrdesete godine života, otpri­like 1 cm na svakih deset godina. Razlog tom smanjenju je postupni gubitak vode iz hrskavica u zglobovima i same kičme

Brzina rasta zavisno se mijenja za vrijeme različitih godišnjih doba. Mala djeca brže rastu ljeti nego zimi. Bolja hrana, kvalitetniji način života, navike i čitav niz drugih okolnosti čine današnje naraštaje u prosjeku puno višim nego prethodne generacije

Visina rasta zavisi o radu četiri žljezde: štitnjači, hipofizi te grudnoj i polnoj žiljezdi. Kad ove žljezde rade normalno i kad postoji odgovarajuća ravnoteža između njihovih aktivnosti, rast je normalan.

Ako hipofiza pretjerano funkcioniše ruke i noge previše rastu, a šake i stopala postaju veoma veliki. Ukoliko hipofiza nedostatno radi, osoba ostaje maloga rasta.

Dijete se rađa s velikom grudnom žljezdom, koja raste i tokom djetinjstva. Kad djete napuni trinaest ili četrnaest godina, grudnu žljezdu počinje zamjenjivati masno tkivo. Krajem puberteta ona se u većine osoba potpuno gubi.

Na njenom mjestu ostaje masno tkivo. Takvo smanjenje grudne žljezde pada u doba kad polne žljezde počinju raditi. Ponekad se spolne žljezde prebrzo razvijaju, a rast grudne žljezde se prerano usporava. U takvom slučaju osoba ne dostiže prosječnu visinu.

 

Ako se polne žljezde počnu kasno razvijati, grudna žljezda nastavlja raditi i takve osobe dostižu natprosječnu visinu.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.