Magazin
Mislite da ste super pametni? Evo kako znati da ste u zabludi Samoljublje je evolucijski programirano u nama, zato često mislimo o sebi bolje nego je to objektivno tako. Moderna tehnologija i pristup internetu samo su pridonijeli zabludama o 'velikoj pameti'
# Dreamstime

Prije nekoliko mjeseci znanstvenici s Yalea objavili su istraživanje koje je pokazalo da zbog interneta mislimo da znamo više toga nego što zaista znamo. Kad imamo brz pristup internetu, lako se možemo zavarati da sve te informacije imamo uskladištene i negdje u glavi.

No čak i ako sami ne primjećujete kako vam pamćenje pomalo odlazi zahvaljujući 'prednostima' pametnog telefona, puno više dobrobiti dobivamo od te lake dostupnosti informacija, zar ne?

Pa i ne baš.

Što ako se varamo?
Naime ovaj fenomen dostupnosti informacija predstavlja veliku opasnost za društvo, istaknuo je autor istraživanja Michael Fisher.

- Kod nekih profesija mi želimo da ljudi posjeduju sve potrebno znanje, a ne da tek pružaju lažni osjećaj znanja. Uzmite za primjer kirurge. U najmanju ruku moramo misliti da ako bi se takvi ljudi morali oslanjati na internet, nikad ne bi smjeli biti odsječeni od njega - objašnjava.

Drugim riječima, većina nas ne bi rado otišla pod nož kirurga koji se rukovodi internetom i iznenada shvati da, ako mu maknete Google, nema pojma što radi.

Uporno precjenjujemo znanje
U seriji eksperimenata pokazalo se da pristup internetu može uzrokovati da ljudi precijene svoje znanje. Tako su u jednom eksperimentu sudionici trebali odgovarati na niz pitanja uz pomoć interneta, dok su drugi na ista pitanja odgovarali bez interneta.

Nakon toga upitali su sve sudionike koliko bi točno mogli odgovoriti na niz potpuno drugačijih pitanja, ali bez pomoći interneta.

Oni koji su u prvom krugu koristili internet bili su puno samouvjereniji i precijenili su svoje znanje, posebno u usporedbi s drugom skupinom. Autori istraživanja zaključili su da pristup internetu kod ljudi stvara osjećaj da su online informacije svojevrstan produžetak njihovih mozgova.

Strašno je i pomisliti da bi političari ili neki druge vođe mogli donositi odluke na temelju znanja kojeg ustvari ne posjeduju. Ali isto tako, ako nas razdvoje od interneta, moguće je da bismo počeli paničariti kad bismo otkrili koliko malo toga u biti znamo.

Jer što je rasprostranjeniji internet, to manje pozornosti obraćamo na stjecanje trajnog znanja koje bismo mogli uskladištiti u mozgu.

- Internet nam pomaže na mnogo načina. Ali postoje neke loše strane koje nisu vidljive na prvu loptu, a ovo bi mogla biti jedna od njih - zaključio je Fisher u Business Insideru.

Zapravo smo gluplji nego prije
Velika studija pokazuje značajan pad opće inteligencije ljudi od po 1,23 IQ boda po desetljeću, a čak 14 IQ bodova od viktorijanskog doba.

Dokazano je kako od 1990-ih prosječan kvocijent inteligencije pada diljem svijeta, no biolog Gerald Crabtree sa Stanforda vjeruje kako ljudska 'intelektualna kondicija propada već 3000 godina te je krivac za to relativno lagodan način života koji nas je oslobodio od stanja u kojem smo opstajali zahvaljujući razmišljanju'.

Dakle danas, uz svu moguću dostupnu higijenu, medicinsku skrb, hranu, vodu, školovanje i sve druge uvjete, ljudi postaju sve gluplji.

Tko bi preživio?
Znanstvenici rezultate modernih istraživanja smatraju impresivnim, ali i zabrinjavajućim. Navode kako je jedan od mogućih razloga pada IQ-a taj što mladi ljudi sve više vremena koriste tehnologiju umjesto da čitaju knjige. To podrazumijeva da konzumiranje medijskih sadržaja zapravo znači prihvaćanje i učenje glupih i beskorisnih informacija. Osim toga, manje se vremena provodi u stvarnom čovjekom okolišu - prirodi, a više u četiri zida, ispred ekrana.

Stoga ne čudi ideja da bi današnje prosječno dijete puno teže samostalno preživjelo nekoliko dana u šumi, nego bi to primjerice učinilo dijete iz 70-ih godina prošlog stoljeća.

 (24sata.hr)

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.