17.7 C
Sarajevo
29.03.2024

Podržavati Čovićev pakt s Dodikom znači podržavati “Veliku Srbiju”. Stvarna pozadina saveza šefa HDZ-a BiH s gazdom RS-a

“Tu temu ostavljam gospodinu Čoviću i HDZ-u BiH da je komentiraju”, kratko će Andrej Plenković u razgovoru s novinarima u Splitu odbiti ocijeniti nedavni odlazak Dragana Čovića, lidera sestrinskog HDZ-a, na banjalučki velikosrpski kirvaj u režiji Milorada Dodika. Valjda je i premijeru neugodno, kada mu već nije bilo neugodno doći prošlog juna na zagrebački Univerzitet na dodjelu počasnog doktorata šefu HDZ-a BiH, a idućih mjeseci u svakoj mogućoj prilici pozivati Hrvate da daju glas dr. Čoviću.

Razumije se da je Plenković odbio kritikovati Čovićevu podršku RS-u jer hrvatska državna politika snažno podržava saradnju s Miloradom Dodikom.

Problem je u tome što podržavati Čovićev pakt s Dodikom u suštini znači podržavati projekt “Velike Srbije”. Jer, Dodik ne treba Čovića zbog ljubavi prema Hrvatima (upravo suprotno, on ih prezire), nego kako bi uz pomoć HDZ-a BiH Bosnu i Hercegovinu učinio trajno nefunkcionalnom, a ako se jednom stvari poklope, 49 posto te države pripojio Srbiji. Čovićevu HDZ-u odgovara takav rasplet jer mnogi u Zapadnoj Hercegovini sanjaju isti scenarij s Hrvatskom, i to je, a ne nekakva ugroženost, temelj srpsko-hrvatske neprincipijelne koalicije.

- OGLAS -

Koja sve donedavno nije imala podršku Zagreba jer su Ivica Račan, Ivo Sanader, Zoran Milanović, Stipe Mesić i Ivo Josipović – iz različitih razloga, ali puno desetljeće – držali distancu prema politici HDZ-a BiH. Sve se promijenilo kada je Kolinda Grabar-Kitarović, odmah nakon stupanja na predsjednički položaj, najavila da će tražiti nadogradnju Daytonskog mirovnog ugovora, kao i da britansko-njemačka inicijativa ima svojih prednosti, ali i jedan veliki nedostatak – da se ne pruža jednakopravnost hrvatskom narodu u BiH. Bila je to ruka spasa prezrenom čelniku HDZ-a u komšiluku.

Dragan Čović je, uz otvorenu podršku svoga glavnog saveznika Milorada Dodika, sve donedavno iznosio zahtjeve za formiranje trećeg “hrvatskog” entiteta, iako se tome protive SAD i EU. Kada je propao plan za uspostavu hrvatskog entiteta, u Mostaru se pompozno obilježavala 25. godišnjica utemeljenja tzv. Herceg-Bosne (HR HB), i to pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, a na službenom dijelu sudjelovao je i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Dakle, hrvatski funkcioner je sudjelovao u proslavi nečega što je Haag u presudi “haaškoj šestorci” inkriminirao odlukom da je Herceg-Bosna rezultat pokretanja udruženog zločinačkog pothvata koji je imao za cilj stvaranje hrvatskog entiteta u BiH te njegovo ujedinjenje sa komšijskom Hrvatskom.

Još 2009. Čović je stao uz Dodika kada je iznio plan da ustavne promjene treba dogovarati bez stranaca, Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice što prije treba zatvoriti, strani sudci i tužitelji trebaju otići, kao što je podržao i nelegalni referendum u RS-u. Ukratko, sve što radi usmjereno je prema razbijanju Bosne i Hercegovine i potpuno normalno da izaziva sukobe s bošnjačkom politikom. Koja je također dvolična, a često i kratkovidna pa pokušava majorizirati Hrvate u Bosni i Hercegovini te tako ide na mlin Čoviću.

Korijen je svih problema u tome što se tamošnje hrvatsko vodstvo ne želi odreći politike nekadašnje Herceg-Bosne, a u tome ih podržavaju Kolinda Grabar-Kitarović i Andrej Plenković. Umjesto da se angažuju u stvaranju dogovora sa Sarajevom i dugoročnog saveza Hrvatske i BiH, oni igraju na kartu HDZ-a BiH, na čemu im najviše zahvaljuju u Banja Luci i Beogradu.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA