Magazin
Tek sada postajemo svjesni koliko nam priroda nedostaje: Ljudi u karantinu, životinje i biljke otkrivaju slobodu Ljudi će se zaželjeti prirode, a iznenadno opterećenje bi moglo negativno da utiče i na floru i faunu
#

Još prvih dana karantina stanovnici svjetskih metropola ponovno su otkrili cvrkut ptica.

Na ulicama Barselone viđene su divlje svinje, glavnim gradom Čilea, Santjago de Čileom, prošetala je divlja puma, a delfini se u jatima ponovno okupljaju u Sredozemnom moru...

"S obzirom na sve manje ljudi na ulicama, divlje životinje koje žive u okolini gradova sve se slobodnije šetaju njihovim ulicama", kazao je direktor istraživanja u pariškom Državnom prirodnjačkom muzeju Roman Žilard.

Kao primjer je naveo lisice.

"Vrlo brzo mijenjaju obrazac ponašanja. Kada otkriju mirno mjesto, krenu da ga istražuju".

Životinje i ptice koje žive u urbanim parkovima, poput vrabaca, golubova i vrana, sada mogu da napuste svoju uobičajenu teritoriju i "naprave mjesta ostalim životinjama", prenosi agencija Hina.

"A jesu li ptice, gradskim stanovnicima obično "nevidljive", sada brojnije? Prije bih rekao da ih u novim okolnostima bolje čujemo. Neke među njima prestaju da cvrkuću kada je bučno, ali sada pjevaju bez prestanka", kazao je stručnjak iz Nacionalnoga prirodnjačkog muzeja Žerom Suer.

Buka ih ometa u njihovim uobičajenim aktivnostima i stvara im stres. On se da će ovaj izostanak ljudi na ulicama koristiti životinjama tokom njihovog reproduktivnog razdoblja u proljeće.

"Moglo bi da se kaže da su životinje sada lišene zagađenja i buke koju stvaraju ljudi", navodi Suer.

I na selu i u moru divlje životinje će vjerojatno profitirati zbog velikog "ljudskog karantina".

U Francuskoj je, navodi Hina, zbog karantina sezona lova završila ranije nego što je uobičajeno.

Karantin je nastupio u trenutku kada je za određene životinjske vrste sezona parenja u punom jeku. Tako je i u slučaju običnih žaba i daždevnjaka, koje, kada prelaze saobraćajnice često automobili.

Galebove, koji se gnijezde na pjeskovitim obalama Lore, ljudi obično u ovo doba uznemiruju i smetaju im. Sada više nema šetača, kućnih ljubimaca ni čamaca.

U nacionalnom parku Kalanka, nedaleko od Marseja, koji je zatvoren za šetače i nautičare, "priroda i životinjske vrste pronalaze svoje prirodno stanište brzinom koja nas iznenađuje", kaže upravnik parka Didije Reolt. 

Isto je i sa biljkama. Zaštićena vrsta divljih orhideja cvjeta krajem aprila i početkom maja. Šetači ih najčešće poberu, ali to bi ove godine moglo da izostane.

I na nepokošenim gradskim livadama sve je puno poljskoga cvijeća, "izvora nektara i polena za bumbare, pčele i leptire.

Naučnicima je, u novonastaloj situaciji možda najvažnija činjenica da su se odnos i pažnja ljudi prema prirodi izmijenili. Ljudi su prisiljeni da borave u zatvorenim prostorima i tek sada postaju svjesni toga u kolikoj mjeri im nedostaje priroda.

Sa prozora stanova ili u svojim vrtovima svi oni imaju više vremena za ponovno otkrivanje prirode i posmatranje čudesnih promjena.

Ali karantin bi mogao da bude loš za životinjske vrste koje su navikle da hrane ljudskim otpadom.

Drugi nedostatak karantina je to što su akcije pomoći ugroženim vrstama i borba protiv nekih invazivnih vrsta iznenada prekinute, smatra zamjenik upravnika francuske kancelarije za bioraznolikost Loik Obled.

I na kraju, moraće da se smisli postupan izlazak iz karantene.

Ptice koje su se gnijezdile na prostoru napuštenog školskog dvorišta uznemiriće se i preplašiti, a njihov odmor će biti kratkotrajan.

"Ljudi će se zaželjeti prirode, a iznenadno opterećenje bi moglo negativno da utiče i na floru i faunu", upozoravaju stručnjaci.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.