Magazin
Zašto inteligencija odiše najvećom seksepilnošću? Jeste li znali koliko je inteligencija, ipak, važna, možda i od najveće važnosti?
#

Primjećuje se da u posljednje vrijeme sve češće nailazimo na riječ sapioseksualnost – kako u govoru, tako i u medijima. Ova riječ je stala u ravan s riječima kao što su hipster i selfi i zagospodarila društvenim mrežama u vrlo kratkom roku. Prema nekim istraživanjima na internetu, na stranicama za upoznavanje postalo je odjednom veoma popularno okarakterisati sebe kao sapioseksualca. Očekuje se zadovoljstvo i prijatno iznenađenje osobe preko puta ekrana kada u opisu vašeg profila ugleda baš ovu riječ. O tome kako je sapioseksualnost naprasno postala sveprisutna njemački list Bild piše:

- Sapioseksualnost je nova riječ i označava privlačnost inteligencije. Riječ je o trenutku u kom osoba shvata da je inteligentni sagovornik svojom pričom ne samo animira nego i seksualno privlači.

Međutim, pitanje koje se s donekle naučnog stanovišta obrađuje u ovom tekstu jest: je li riječ sapioseksualnost otkrovenje za sve one koji do sada nisu jednom riječju mogli da obuhvate ovo kompleksno osećanje ili je to, pak, izlizana oznaka za svakog pripadnika ljudske vrste?

 

 

Šta sve spada u inteligenciju?

 

Da bismo dublje zašli u tematiku, potrebno je prvo da razgraničimo šta označava pojam inteligencije. Prije svega, inteligencija je riječ latinskog porijekla i u doslovnom prijevodu glasi – sposobnost čitanja nekom preko ramena ili sposobnost uviđanja. Otuda se engleska obavještajna služba Intelligence Service prevodi kao služba uviđanja, dakle ona koja ima uvida u inače nepristupačne podatke. Čovjekova inteligencija ne temelji se samo na opterećenosti podacima i saznanjima, već obuhvata emotivnu, socijalnu, kognitivnu i ostale podtipove inteligencije, te je veoma složena pojava. Inteligentnog čovjeka odlikuju oštroumnost, duhovitost, dovitljivost, šarm i kad se sve ove osobine sažmu – također i sposobnost zavođenja. Ako se već ovdje zamislimo, lako ćemo shvatiti da ove osobine nisu „rezervisane” samo za takozvane sapioseksualce, već za skoro svakog čovjeka. One su ključne u odabiru partnera, bili mi toga svjesni ili ne. Kako je, dakle, došlo do toga da inteligencija postane presudni faktor?

 

 

Naučno objašnjenje sapioseksualnosti

 

U posljednje 2,5 milijarde godina ljudski mozak trostruko se uvećao. Nijedna druga vrsta nije razvila tako nevjerovatan stepen inteligencije kao što je čovjek. Ali zašto? Čovjek bi mogao skoro jednako produktivno i bez smetnji da funkcioniše i sa dosta manjim mozgom, ali ova osobina iz nekog razloga poprilično je evoluirala. Seksualna selekcija, originalno Darvinova teorija, nudi objašnjenje za ovu pojavu. Naime, ova teorija predstavlja nastanak osobina za koje nedvosmisleno možemo da zaključimo da odmažu svojim nosiocima u preživljavanju, ali im pomažu u reprodukciji i toliko su učestale da postaju tipične za jednu vrstu. Ovakvom vrstom selekcije objašnjavaju se paunov abnormalno veliki i raskošni rep (zbog kog mu je onemogućeno letenje ako se nađe u opasnosti), jelenovi rogovi, glasna pesma ptica (kojom odaju svoje skrovište i izlažu se nevoljama) i ljudski mozak (što je kompleksniji i veći, postoji više šansi za oštećenje nervnog sistema). Sve ove osobine razvile su se da bi služile u borbi za seksualnog partnera između jedinki istog spola ili za zavođenje jedinki suprotnog. Također, otkriveno je da se geni koji utječu na inteligenciju i geni koji utječu na plodnost nalaze na istom x hromozomu. Kako obje karakteristike zahtijevaju kompleksnu genetsku mrežu, smatra se da su evoluirale zajedno. Biolog Džefri Miler rekao je da je inteligencija „indikator općeg zdravlja osobe”, tako da se može izvući zaključak da su naši preci, birajući partnera na osnovu njegove inteligencije zapravo birali partnera sa kojim mogu da ostvare plodno potomstvo. Miler dalje objašnjava:

- Inteligencija se genetski prenosi na potomke u vidu širokog spektra najrazličitijih osobina, poput elokvencije, bistrine uma i smisla za humor.

Dakle, izražen intelekt kod partnera povećavao je šanse za opstanak potomaka.

 

Um caruje, snaga klade valja

 

Iako postoje i druga objašnjenja za nevjerovatno razvijanje inteligencije kod čovjeka, kao što su ta da je inteligencija evoluirala da bismo bolje razumjeli društvo u kom živimo (teorija društvene inteligencije Nikolasa Hamfrija) ili da bismo mogli da manipulišemo drugim ljudima (teorija makijavelističke inteligencije Vajfena i Birna), teorija seksualne selekcije ostala je do danas najšire prihvaćena. Čak i da se ogradimo od ove teorije i razmislimo o stanju stvari, jasno je da klišeirane izreke – Ljepota je prolazna, inteligencija ostaje; Najvažnija je unutrašnja ljepota; Um caruje, snaga klade valja. – zaista nisu ni najmanje besmislene, koliko god im se smisao zagubio u nedoglednom ponavljanju.

Prihvatali mi sebe kao sapioseksualce ili ne, činjenica je da ova riječ na širem planu definiše svakog od nas. Možda se danas više nego ikad čini da su neke druge vrijednosti pogazile ovu osnovnu i da je fizički izgled prevagnuo u svakom smislu. Ipak, očigledno je da ljudska populacija ne bi stigla dovde gdje jest i inteligencija ne bi nastavila da se razvija i danas, neumorno i nezaustavljivo, da ipak nismo kroz vijekove birali po ključnim osobinama.

Ostali clanci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.