Magazin
Životni vijek čovjeka: Zašto ne živimo duže? Uz veći broj ljudi koji uspijevaju da prežive srčane i moždane udare i rak, zabilježen je porast smrtnih slučajeva kao posljedica demencije
#

U najvećem dijelu dva posljednja vijeka životni vijek ljudi produžavao se ubrzanim i postojanim tempom. 

Tokom 1840-ih godina ljudi su u prosjeku živjeli nešto duže od 40 godina, ali nakon toga su, ranih 1900-ih, tokom viktorijanskog perioda bolja prehrana, higijena, uslovi življenja i razvoj sanitarnog sistema uticali na produžavanje životnog vijeka do 60 godina.

Kako je odmicao 20. vijek, uz izuzetak ratnih godina, ostvaren je dalji napredak uvođenjem opšte zdravstvene zaštitite i vakcinisanjem u djetinjstvu, piše BBC. 

Novi napredak je ostvaren sedamdesetih godina prošlog vijeka, zahvaljujući zdravstvenim dostignućima u načinu liječenja, posebno pacijenata koji su doživjeli moždani i srčani udar, prenosi agencija Hina. 

Ti krupni koraci bili su toliko značajni da je, do početka 21. vijeka, očekivani životni vijek pri rođenju iznosio 80 godina za žene i 75 za muškarce. Trend se nastavljao na način da su demografi stanovnicima dodavali još po godinu dana života otprilike svake četiri godine.

Ali je taj trend odjednom stao ili preciznije, prilično naglo se usporio, a prekretnica se dogodila 2011. godine.

Devijacija ili dugoročni trend? 

Stručnjaci su se isprva pitali je li riječ o nekoj devijaciji.

Naime, 2015. godina bila je izuzetak. Broj smrtnih slučajeva je naglo porastao, posebno tokom zime kada je svijetom kružio snažan grip. 

Ali je danas jasno da se tu dogodilo i nešto više osim kratkoročne anomalije.

Po posljednjim podacima Nacionalnog zavoda za statistiku za 2016. - 2018., isključene su posljedice teške zime. 

Iako se u međuvremenu dogodilo manje poboljšanje, brojke su još uvijek niže nego što je to bilo ranije, prenosi Hina. 

Aktuelni trendovi upućuju na to da treba da prođe više od 12 godina da stanovnici Velike Britanije "dobiju" još jednu godinu života.

Koji su uzroci?

Neki naučnici smatraju da su, nakon toliko godina napredovanja ljudi jednostavno dostigli gornju granicu životnog vijeka. 

Najstarija živa osoba u zvaničnoj evidenciji bila je Francuskinja Žen Kalmen koja je umrla u u 122 godini, ali je to bilo prije više od 20 godina. 

Prema rezultatima studije čije je rezultate objavio naučni časopis Nature, granica životnog vijeka čovjeka je, ako se isključe ekstremi poput Kalmen, oko 115 godina.

Drugi to osporavaju. Jedan od njih je i američki genetičar Dejvid Sinkler koji je napisao knjigu "Životni vijek",u kojo piše da bi poboljšanjem gena povezanih sa dugovječnošću ljudi možda mogli da žive duže od Kalmen. 

Složen raspon faktora

Stručnjak za pitanja starenja engleskoga Nacionalne kancelarije za statistiku Edvard Morgan smatra da se iza ovog trenda vjerovatno krije složen raspon faktora. Kaže da bi volio da proširi istraživanje. 

Engleski Zavod za javno zdravstvo već je sproveo dio istraživanja. Prema jednom objašnjenju u posljednjih nekoliko decenija nije bilo većih medicinskih ili zdravstvenih otkrića.

Ljudi, na primjer ne umiru više u tolikoj mjeri od jedne bolesti, ali njihovo mjesto zauzimaju druge. 

Uz veći broj ljudi koji uspijevaju da prežive srčane i moždane udare i rak, zabilježen je porast smrtnih slučajeva kao posljedica demencije.

I dok medicinska zajednica nastoji da otkrije na koji način da uspori razvoj ove bolesti, rast očekivanog životnog vijeka je zaustavljen.

Zavod za javno zdravstvo Engleske proučavao je i uticaj siromaštva na dužinu životnog vijeka, a bivši savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije Mihael Marmont vjeruje da ono igra određenu ulogu, prenosi Hina.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.