Na sveučilištu u Yorku je otkriveno da ljudske sposobnosti omogućuju procesuiranje hiljada i hiljada lica koje srećemo u društvenom okruženju ili ih samo viđamo na televiziji.
“Navikli smo po licima svaki dan prepoznati prijatelje, kolege, zvijezde i druge”, objašnjava Rob Jenkins, psiholog s Yorškog sveučilišta.”No niko dosad nije saznao koliko zapravo lica znamo”.
Zato su u studiji tražili od sudionika da popišu što je moguće više lica koje znaju iz privatnih života. Potom su morali popisati osobe koje prepoznaju, ali ih osobno ne poznaju. Zatim su im prikazane tisuće fotografija slavnih i morali su odgovoriti koje prepoznaju. Raspon broja lica koja su sudionici prepoznali je bio golem. Otprilike od hiljadu do deset hiljada, kako prenosi znanstveni portal Geek.
“To znači kako ih prosječna osoba prepoznaje oko pet hiljada”, rekao je Jenkins. Smatra se i da bi taj broj, kao polazište za prvi ljudski “facijalni vokabular”, mogao pomoći pri razvoju softvera za prepoznavanja kakvih sve više ima u zračnim lukama i u istragama zločina. Moglo bi pomoći i da se bolje razumiju slučajevi zamjene identiteta.
Jenkins tvrdi da nije nemoguće da neki ljudi nauče kako zapamtiti i prepoznati neograničen broj lica. Pod uvjetom da imaju dovoljno prakse. Kao argument naglašava kako mozak ima gotovo bezgraničan kapacitet za učenje jezika i riječi. Ograničenje u tom smislu predstavljaju samo učenje, motivacija i praksa. Raspon broja lica koje su sudionici uspjeli prepoznati višestruko nadmašuje evolucijske potrebe, jer su tisućama godina ljudi upoznavali jedva nekoliko desetaka osoba u životima.
Jenkins pojašnjava da nije potpuno jasno zašto smo razvili tu sposobnost.
“Možda je to još jedan od slučajeva pretjerivanja kakve viđamo u prirodi”. “Primjerice, otrov nekih pauka može ubiti konja – iako ga pauk nema potrebe pojesti”, zaključuje.