Tokom novogodišnje konferencije za medije Stranke demokratske akcije, koja je održana danas u Sarajevu, predsjednik Bakir Izetbegović je, između ostalog, istakao da je iza BiH godina puna zastoja, kriza i blokada, te da se na kraju 2019. nalazi na poziciji koje su se trebale osigurati na njenom početku u januaru, ali da je, uprkos tome, odbranjen ustavopravni poredak BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
“Napravili smo krug i vratili se na početak. Međutim, taj krug nismo prešli bez razloga, niti je 2019. godina protraćena uzaludno bez rezultata. Nju nisu, kako se kolokvijalno kaže, pojeli skakavci. Ovo je bila godina u kojoj je odbranjen ustavnopravni poredak BiH, odbranjena vladavina zakona, odbranjeni su strateški ciljevi integrisanja BiH u Evropsku uniju i NATO i odbranjen je bazični demokratski princip poštovanja volje birača u sklapanju postizbornih koalicija. Sve navedeno je bilo napadnuto i dovedeno u pitanje. Vratili smo se na tačku u kojoj smo bili na početku 2019. godine, pa smo stvari i odnose postavili na pravi način, resetovali postavke, vratili na ispravan kolosijek. Mukotrpna politička i psihološka bitka nije izgubljena”, kazao je Izetbegović.
Naglasio je da je u 2019. godini bilo raznih napada na BiH, prije svega na njene institucije i istinu o njenoj prošlosti, u čijoj osnovi je bio pokušaj da se volja entiteta nametne državi.
“Krenulo je s pokušajem unošenja entitetske zastave u salu Predsjedništva BiH, nastavilo se neustavnom proslavom Dana RS, četnici su se postrojavali u Višegradu i pjevali prijeteće pjesme, crtale su se karte velike Srbije, uvodili rezervni sastavi policije RS naoružani vojnim naoružanjem, donosile odlike kojima Narodna skupština RS pokušava voditi politiku koja je u isključivoj nadležnosti države”, pojasnio je Izetbegović i dodao:
“Kroz cijelu 2019. smo svjedočili najdirektnijim i najopasnijim napadima na stabilnost i suverenitet BiH od vremena potpisivanja Daytonskog sporazuma. Suprotstavili smo se formiranjem patriotskog bloka, čiji je pokretač od početka bio dvojac iz Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić. Istakao je da su se PIC i OHR konačno pokrenuli, barem na verbalnom nivou, jer je njihova prethodna tolerancija antidaytonskog djelovanja, negiranja genocida i sličnog, ohrabrila bujanje separatističkih tendencija.”
“Stvari se, izgleda, konačno mijenjaju. Odlučna reakcija na deklaraciju Narodne skupštine RS, jasan izvještaj visokog predstavnika Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, u kojem je precizno rečeno ko pravi probleme u BiH, kao i njegova izjava da razmatra nametanje zakona o zabrani negiranja genocida, bude nadu da će PIC i OHR u budućnosti konkretnije raditi posao na koji ih obavezuje aneks 10 Daytonskog sporazuma”, kazao je Izetbegović.
Istakao je da je u Predsjedništvu BiH konačno pronađeno rješenje za formiranje vlasti na državnom nivou, koje jedino nije prihvatljivo za dio opozicije u RS i Federaciji BiH. No, pojašnjava, da njihove dijametralno suprotne tvrdnje govore da je pronađen valjan kompromis.
“To je modifikacija ANP-a s kojom su zadovoljni članovi Predsjedništva BiH, zadovoljni ambasadori kvinte, predvođeni SAD-om, zadovoljni u NATO štabu u Briselu i zadovoljni građani BiH, kojima je preko glave kriza i napetosti u zemlji”, poručio je predsjednik SDA.
Kazao je da je BiH od 2009. nalazi u okviru saradnje s NATO-om, koji se zove MAP, odnosno Akcioni plan za članstvo, ali da nije bio aktiviran zbog takozvanog Talinskog uslova. Prošle godine NATO je odustao od tog uvjeta i u decembru 2018. pozvao BiH da dostavi prvi Nacionalni godišnji program.
“Kroz mukotrpan proces program je zatim modificiran. Malo u sadržaju, nešto više u nazivu i usvojen. Sada se zove Program reformi. Nije nazvan godišnjim, ali u tekstu je definisano da se odnosi na period novembar 2019. – novembar 2020. godine. Na tome ću stati. Pametnom dovoljno”, rekao je Izetbegović.
Prvi čovjek SDA osvrnuo se u i na blokadu formiranja vlasti na federalnom nivou, koja traje 14 mjeseci, a koja je posljedica stava HDZ-a da prvo žele novi izborni zakon.
“Blokiranje i ignorisanje volje birača je nedopustiva stvar i nastavak ovakvog odnosa neće biti od pomoći iznalaženju rješenja. Potrebna nam je relaksacija odnosa, uspostava povjerenja, a ne ultimatumi. Ne možemo ignorisati postojanje snažnog bloka građanskih stranaka u BiH i birača koji se ne žele svrstati u nacionalnu podjelu. Njihovo pravo je podržano nizom presuda Evropskog suda za ljudska prava i mišljenjem Evropske komisije u zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji. HDZ treba prihvatiti postojanje građanski utemeljenih Bosanaca i Hercegovaca, prestati s pokušajima da oni uguraju neku bošnjačku kvotu i popraviti odnose s njihovim predstavnicima. Ovo je jedini put da idemo zajedno”, smatra Izetbegović.
Izrazio je umjereni optimizam u pogledu približavanja stavova građanskih stranaka i HDZ-a, te dodao da je SDA spremna i razgovarati na temu izbora u Mostaru. No, naglasio je, i da nije spremna mostarske Bošnjake da prihvate rješenja koja im ne odgovaraju, te da u tom pogledu očekuje jači angažman međunarodne zajednice koja je doprinijela degradaciji njihove političke pozicije u gradu.
Izetbegović je rekao da pravosnažna presuda Radovanu Karadžiću, koji je osuđen doživotnu robiju, kao i ranije presude ratnim zločincima, poput Ratka Mladića, Slobodana Praljka, Jadranka Prlića, nažalost nisu dovele do kajanja.
“To se, nažalost, nije desilo. Umjesto toga smo dobili SNSD-ove i HNS-ove deklaracije, kojima se odbacuju presude UN-ovog međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju. Nastavilo se s negiranje genocida, Vlada RS je formirala vlastitu komisiju za istinu u Srebenici, Sveučilište u Zagrebu je organizovalo predavanje osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića, u Banjaluci je otkrivena bista ratom zločincu Nikoli Koljeviću, predsjednica Hrvatske je odala počast presuđenom ratnom zločincu Praljku. Relativizaciji istine su se u 2019. pridružili i oni od kojih to nismo nikako očekivali. Nakon Emira Kusturice i Dževada Galijaševića, koji su mentore našli i preselili se u Srbiju i Republiku Srpsku, izdaji su se priključili TV SA, odnosno Uprava televizije koju je imenovala Vlada Kantona Sarajevo. Jedanaestog jula 2019. dok smo ispraćali kosti ubijenih Srebreničana na njihovom putu ka mezarju u Potočarima, sarajevska televizija nam je servirala film, kojim se dovodi u pitanje presuda Haškog tribunala i krivica prvooptuženog generala Krstića”, naglasio je Izetbegović i dodao da je to jedan od glavnih razloga za smjenu kantonalne Vlade u Sarajevu, koju je vodio dvojac Dino Konaković i Edin Forto.
Osvrnuo se i na dodjelu Nobelove nagrade za književnost deklasiranom negatoru genocida u Srebrenici Peteru Handkeu za koju smatra da se nije dogodila slučajno i u neznanju, nego kao izraz rastuće islamofobije u Evropi. No, istakao je da je u svijetu daleko veća empatija i podrška prema žrtvama genocida u Srebrenici.
SDA za par mjeseci obilježava 30 godina djelovanja, a Izetbegović ističe da stranka ima izrazite zasluge za odbranu, reforme i demokratizaciju zemlje, koje s pravom ističu.
“Ali, to ma kako značajno bilo, neće biti dovoljno za očuvanje pozicije najuticajnije snage u BiH. Potrebna će biti nova vizija i nova energija, koju mogu donijeti samo mladi ljudi. Zatim, ko radi, taj i griješi, a mi smo radili i na greškama treba učiti. Trebamo se upitati ima li i naše krivice u fenomenu opšteg ujedinjavanja protiv SDA u Sarajevu, to je uključilo i snažnu međunarodnu zajednicu. U svemu lošem ima i ponešto dobro. U Sarajevu SDA kreće u zanavljanje, faktički od nule, u nova imenovanja i nove projekte. Moraćemo više poštovati struku, pažljivo birati kadrove koje imenujemo, korupciju sjeći u korijenu, ostvariti bolju saradnju s međunarodnom zajednicom”, veli Izetbegović.
Pohvalio se i napretkom zemlje pod vodstvom SDA na putu k EU, ekonomskom rastu, te izgradnji saobraćajne i druge infrastrukture. Mišljenja je da BiH u 2020. može dostići status kandidata za članstvo u EU ukoliko formira sve nivoe vlasti.
Poručio je i da je najteže rješiv problem za BiH, ali cijeli region, a to odlazak mladih i obrazovanih ljudi u evropske zemlje.
“Cifre su, nažalost, depresivne. Prema zvaničnim podacima Eurostata, baziranim na broj radnih dozvola izdatim bh. građanima u 32 zemlje Evrope, njih 228.230 je u posljednjih deset godina zasnovalo radni odnos u tim zemljama”, rekao je Izetbegović te istakao da se teško nositi s Njemačkom i skandinavskim zemljama u kojima pada natalitet, a privreda raste.
Predsjednik SDA je na kraju kazao da se osjeća kao neko koga su pokušali napraviti gubitnikom, ali da u tome nisu uspjeli, kao i da za konačnu pobjedu treba još dosta toga uraditi.
Pojasnio je da BiH ima šansu realizovati reforme i time učiniti zemlju stabilnom i prosperitetnom zemljom, te da su obezbijeđena sredstva za izgradnju ozbiljne saobraćajne infrastrukture, a kada se to uradi, po njemu će se ljudi početi vraćati u BiH.