Krajnje je vrijeme da vlasti pokažu spremnost za uvođenje promjena koje su ovoj državi očajnički potrebne time što će, u što skorijem roku, donijeti potrebne zakone i osigurati integritet, transparentnost i odgovornost nosilaca javnih funkcija, što je takođe od ključnog značaja za vraćanje povjerenja javnosti. Jasno je svima da političari nemaju želje za spriječavanjem korupcije, jer su oni najčešći igrači iste no, postavljamo pitanja do kad ?
Naša redovna rubrika Faceplus ovom prilikom je razgovarala i sa OSCE-om tačnije jednim od glavnih promotora izgradnje građanskog društva.
Bosna i Hercegovina nalazi se na 101. mjestu, od ukupno 180 zemalja uključenih u posljednjem istraživanju o korupciji. Vaš komentar?
“Činjenica da Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za Bosnu i Hercegovinu pokazuje stalni pad tokom protekle decenije trebala bi biti razlog za ozbiljnu zabrinutost i djelovanje svih vlasti u BiH. Indeks percepcije korupcije rangira 180 zemalja i teritorija prema njihovom percipiranom nivou korupcije u javnom sektoru. Ovaj negativni trend je vidljiv i u drugim izvještajima, kao što je posljednja evaluacija koju je provela Grupa država protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO), Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH (Priebeov izvještaj) i Mišljenje EU o zahtjevu BiH za članstvo u EU.”
Istraživanje i analiza koju je provela Misija, uključujući tri posljednja izvještaja zasnovana na sistematskom praćenju odgovora pravosuđa na korupciju, dodatno potvrđuju prilično ozbiljnu situaciju kada je riječ o neuspjehu da se na adekvatan suzbije, istraži i procesuira korupcija u BiH.
Iako je međunarodna zajednica na raspolaganju državi u njenim naporima usmjerenim ka borbi protiv korupcije, istinski napredak nije moguć bez posvećenosti svih građana, uključujući javne zvaničnike, zakonodavce, tužitelje, policiju i medije. – naglašavaju iz OSCE-a.
Da li je korupcija u BiH postala jednostavno dio nje, pa zbog toga i nemamo kritičan odnos prema istoj?
Ne bismo se složili u vezi sa nedostatkom kritičkog odnosa prema korupciji. Kao što pokazuju posljednja istraživanja, građani jasno prepoznaju i razumiju štetne efekte korupcije. U konačnici, građani su oni koji plaćaju cijenu korupcije, pošto ih ona lišava osnovnih usluga, uključujući kvalitetno zdravstvo i obrazovanje, te takođe predstavlja prepreku ekonomskom rastu, od poboljšanja infrastrukture do privrednog napretka. Još uvijek nedostaje čvrsta politička opredijeljenost za suzbijanje korupcije. Za borbu protiv korupcije potreban je čvrst pravni okvir usklađen sa međunarodnim standardima, naročito u vezi sa sukobom interesa. Međutim, borba ne prestaje usvajanjem zakona. Samo će njihova efikasna provedba i čvrst institucionalni okvir tijela za borbu protiv korupcije koja imaju kapacitet i sredstva da otkriju i spriječe korupciju osigurati njen istinski uspjeh.
Štaviše, politički lideri moraju učiniti više da bi osigurali da društvo ostavi iza sebe nepotizam, politizaciju u zapošljavanju i očito koruptivno ponašanje, dok istovremeno pravosuđe, od agencija za provedbu zakona do tužilaštava i sudova, treba da osigura odgovornost.
Borba protiv korupcije je preduslov za veći prosperitet i stabilnost u BiH, što donosi dobro i unapređuje kvalitet života svim građanima.
Uspostavljanje funkcionalne i samoodržive zemlje i njen napredak ka evropskim integracijama u velikoj mjeri uslovljen je rezultatima antikorupcionih reformi, smatrate li da će BiH ovim tempom još dugo čekati na to?
Zahtjev za napretkom u provedbi antikorupcione reforme sastavni je dio četrnaest prioriteta istaknutih u izvještajima Evropske komisije. Nije na Misiji OSCE-a u BiH da ocjenjuje napredak postignut u vezi sa procesima pridruživanja EU. Sudbina države na putu evropskih integracija je u rukama vlasti i političara. Politički lideri bi trebali udvostručiti aktivnosti na provedbi reformi za dobrobit svih građana BiH.
Afera „Potkivanje”, gdje su postojala tri aktera: predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV BiH) Milan Tegeltija, inspektor Agencije za istrage i zaštitu Marko Pandža i zviždač-biznismen Nermin Alešević ostala je bar za javnost nedovršena, zašto se realizacija ovakvih afera ne uradi po kratkom postupku?
Misija provodi svoj program praćenja suđenja zasnovan na jasno definisanoj i rigoroznoj metodologiji koja omogućava Misiji da identificira prepreke u pružanju poštene i efikasne krivične pravde. Ova metodologija zahtijeva objektivnost i da Misija zadrži poziciju neintervencije, što podrazumijeva da se nikad ne miješa i ne komentariše krivične postupke koji su u toku. Ovi temeljni principi čuvaju i štite neovisnost pravosuđa, osiguravajući na taj način da, u procesuiranju pojedinačnih slučajeva, Misija ne poduzima radnje koje utiču ni na pravosuđe kao instituciju kao niti na pojedinačne sudije ili tužioce. To dalje odražava predanost Misije da osigura da pravosudni sistem može ispuniti svoj mandat bez neprimjerenog uticaja izvršne vlasti, zakonodavnih tijela ili bilo kojih drugih neprimjerenih izvora. Kao takva, Misija se pridržava gore navedenih principa i vrijednosti i ne komentira nijedan predmet u koji je u toku pred sudovima u BiH.
S obzirom na ozbiljnu štetu nanesenu neprofesionalnim ponašanjem pravosudnih zvaničnika u koju spada i slabljenje već ionako krhkog povjerenja javnosti u rad zvaničnih institucija, odgovarajući organi vlasti bi trebali brzo i efikasno istražiti i, gdje je moguće, istražiti i procesuirati navodne neregularnosti, u skladu s relevantnim procedurama i mandatima. Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV), i kao institucija i u smislu svojih pojedinačnih članova, mora osigurati najviši nivo transparentnosti, javne odgovornosti i profesionalnog ponašanja.
Sljedeća tri ključna indikatora učinkovitosti odgovora pravosuđa na korupciju u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa ilustruju ovaj trogodišnji negativni trend:
1) broj optužnica koje su tužioci podigli;
2) stopa osuđujućih presuda; i
3) dužina postupka. Svaki od ovih indikatora je vezan za jednu od tri (od ukupno četiri) dimenzije odgovora pravosuđa na korupciju koje su identifikovane u metodologiji Projekta ARC, odnosno: produktivnost, kapacitet i efikasnost.
Građani BiH sve manje povjerenja imaju u pravosudne institucije koje su zadužene za spriječavanje i kažnjavanje korupcije i koruptivnih djela. Kako vratiti povjerenje građanima u funkcionisanje pravne države, bez korupcije?
Nalazi nedavnog Izvještaja Misije iz novembra 2020. godine o pravosudnom odgovoru na korupciju, pod nazivom „Sindrom nekažnjivosti”, pokazuju da pravosuđe BiH nije pokazalo spremnost ili kapacitet da procesuira predmete korupcije visokog nivoa na nepristrasan, profesionalan i efikasan način. Široka analiza sadržana u izvještaju naglašava nedosljednost u primjeni zakona, ovisno o prirodi i profilu optužene osobe. Iako mnoge sudije i tužitelji rade pošteno i učinkovito, ukupna negativna slika zahtijeva hitne reformske mjere. Jačanje vladavine prava će pomoći u vraćanju povjerenja građana na način na koji će osigurati integritet, nepristrasnost i javnu odgovornost pravosuđa. – zaključuju iz OSCE-a za prvi dio razgovora.