2 C
Sarajevo
27.04.2024

Dok razuman svijet osuđuje, Dodik hvali Handkea provocirajući izjavom da “pravda nije izgubljena”

Dodjela Nobelove nagrade za književnost kontroverznom Austrijancu Peteru Handkeu u velikom dijelu zapadnoevropskog kulturnog establišmenta, ali i bh., ocijenjena je kao sramna zbog Handkeove podrške Miloševićevom režimu, negiranju genocida i opsade Sarajeva. Ipak, “kontra svita” među prvima ide Milorad Dodik, poručujući da je to dokaz da “pravda nije izgubljena”.

 

“Vi i vaše ukupno utjecajno književno djelo ste tu nagradu i zaslužili”, ocijenio je Dodik u maniru književnog kritičara.

On je rekao da je, kao i svi građani Republike Srpske, s oduševljenjem primio vijest da je Handke dobitnik najprestižnije svjetske nagrade za književnost.

- OGLAS -

“Posebna osjećanja i poštovanje prema vama, pored književnog djela, gajimo kao velikom pravedniku današnjice i velikom prijatelju Srba i Srbije, koji se, kada su mnogi u svijetu šutjeli, glasno usprotivio NATO bombardovanju Srba u BiH i Srbiji. Zahvaljujemo vam još jednom na razumijevanju koje ste pokazali zastupajući pravedne srpske interese i hvala na vašoj divnoj literaturi. Nobelova nagrada koju ste dobili dokaz je da pravda nije u potpunosti izgubljena”, naglasio je Dodik u čestitki.

Handke je pisac koji se svrstao na stranu fašizma i zločina, besramno braneći Miloševićev režim i ratne zločine u BiH. Zbog takvih stavova razuman civilizacijski svijet ga je osudio, a Srbija i politički establišment u RS-u objeručke prihvatili.

Handkea je 2013. godine Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske izabrala za stranog člana. Komentarišući taj izbor u Banjoj Luci je izjavio da se ne osjeća kao stranac.

“Nisam vaš strani član, ne osjećam se tako, ja sam domaći. Uvijek ću ostati vjeran svojim osjećanjima i vjeran Srbiji i tu nemam nikakvih problema. To je prirodno”.

Ostala je zabilježena njegova rečenica da su “Republika Srpska i Srbija dvije zemlje u kojima istinska Evropa živi i dalje”.

Handke je u znak protesta protiv NATO bombardovanja SR Jugoslavije vratio Bihnerovu nagradu vrijednu 50.000 eura, a od njemačkog ministra zahtijevao da mu vrati sve njegove knjige.

Alfred Nobel je u svojoj oporuci 1896. godine sredstva za dodjelu nagrade za književnost ostavio Švedskoj akademiji. Taj je zadatak akademija vrlo ozbiljno shvatila i u svoje je redove primala samo članove koji su dobro “potkovani” kada je riječ o književnosti. Među članovima akademije je deset književnika, četvorica lingvista i teoretičara književnosti, jedan povijesničar umjetnosti te jedan pravnik. On je naveo kako nagradu treba dodijeliti za neko djelo “idealnih” vrijednosti.

Nobelova nagrada za književnost se zasniva na cjelokupnom opusu autora, a ako na stranu postavimo Handkeova djela, njegovi stavovi, ljudski kvaliteti i antifašističke pozicije su više nego upitni i sramni.

 
- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA