Ispred gradske vlasti iz Čikaga prisustvovali su: Patrick O’Connor, Margaret Lurino, Brian Rabin ,Lidia Ross, Nathan Mason.
Ispred Udruženja Prijedorčana “Prijatelji Prijedora” iz Čikaga i Instituta za istraživanje genocida Kanada prisutni su bili: Mirsad Čaušević, Haris Džubur, Asja Dizdarević, Semir Delić i Joe Ibara.
Predstavljajući projekt izgradnje spomenika u Čikagu Mirsad Čaušević je između ostalog rekao:
“Bosanska zajednica u Čikagu je najrazvijenija, najobrazovanija i ekonomski najmoćnija bosanska
zajednica u Sjevernoj Americi. Svojim dugogodišnjim radom, više od 100 godina, Bosanska zajednica je dala veliki doprinos kako prezentaciji najboljih vrijednosti BiH, tako i samom razvoju grada Čikaga na ekonomskom, kulturnom, akademskom i sportskom nivou. Vise od 100 godina Bosanska zajednica kroz različite programe daje doprinos da Čikago zaista bude veliki grad u kome se poštuje i prihvata drugo i drugačije. S Bosanskom zajednicom Čikago je bolji, otvoreniji grad”.
Zatim je predstavio idejno rješenje spomenika.
Na BiH je u periodu od 1992. do 1995. godine izvršena agresija, a nad njenim građanima najteži oblik zločina, ratni zločin, zločin protiv čovječnosti i genocid. Jedan od gradova u kome je izvršen najmasovniji zločin je Prijedor. Grad koji je u svjetsku ratnu historiju ušao s najviše koncentracionih logora smrti, najviše masovnih primarnih, sekundarnih i tercijarnih grobnica, grad s najviše osuđenih ratnih zločinaca od strane međunarodnih sudova poslije drugog svjetskog rata. Naša zelja je da se ovaj spomenik izgradi u Prijedoru ali lokalne vlasti to uporno odbijaju. Imajući u vidu da se u Čikagu nalazi veliki broj preživjelih žrtava i članova njihovih porodica iz Prijedora odlučili smo se za izgradnju spomenika žrtvama zločina genocida u Prijedoru. To bi bio prvi spomenik takve vrste u svijetu. Istovremeno planiramo podizanje istog spomenika u Torontu i drugim mjestima.
Značaj spomenika žrtvama zločina genocida u Prijedoru u Čikagu je veoma velik. Prije svega u jednom od najvećih, najrazvijenijih i najotvorenijih gradova u svijetu spomenik će svjedočiti o potrebi kontinuirane borbe protiv nasilja, ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida, ugrožavanja osnovnih ljudskih prava i sloboda. Spomenik će biti u funkciji animiranja svih građana Čikaga na akciju protiv rata, protiv ubijanja nedužnog, civilnog stanovništva, posebno protiv ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i naročito genocida. Spomenik tako postaje svevremenski simbol okupljanja boraca i aktivista za zaštitu ljudskih prava i sloboda ne samo u Čikagu, već u cijeloj Sjevernoj Americi pa i svijetu. Spomenik šalje poruku svim građanima Sjeverne Amerike i svijeta da samo udruženi bez obzira na naciju, vjeru, boju kože možemo se suprotstaviti ugrožavateljima života ljudi, ljudskih prava i sloboda, mira, ljudskog dostojanstva. Spomenik šalje poruku svim ljudima dobre volje u svijetu da se mora poštovati Povelja UN, da je ljudski život neprikosnoven, da zločinac mora biti kažnjen, da istina i pravda mora biti zadovoljena, da se presuđeni zločin ne smije negirati.
Ideju spomenika i njegov izgled u potpunosti su podržani od strane vlasti grada Čikaga. Nastavljaju se razgovori s drugim nivoima vlasti u Čikagu da bi se što prije dobila dozvola i prostor za izgradnju spomenika.
Video: