Nakon najave dolaska vojno-sanitetskog konvoja iz Rusije u Mostar podigla se nova prašina. Ruske snage tražio je predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine, Dragan Čović, tražeći da uđu u Sveučilišnu kliničku bolnicu i izvrše dezinfekciju. Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH za N1 je potvrđeno da su note Ambasade Rusije u BiH proslijeđene Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, instituciji u čijoj je nadlažnosti davanje odobrenja za ulazak vojno-medicinskih snaga Ruske Federacije na teritorij Bosne i Hercegovine.
Zbog proceduralnih razloga, tvrde iz mostarske bolnice, odgođen je dolazak ruskog tima – kako su ih nazivaju pojedini – tzv. “ubojica korona virusa”. Odgođen je do daljnjeg, kažu. O kakvoj proceduralnoj nesmotrenosti se, zapravo, radi?
“Notom Ambasade Ruske Federacije od 30. aprila 2020. godine, informisani smo da će ruska medicinska ekipa koja se sastoji od 24 medicinska radnika i 5 jedinica posebne tehnike za dezinfekciju biti upućena u Mostar radi pružanja medicinske pomoći Univerzitetskoj kliničkoj bolnici Mostar, navodeći da se ista upućuje na poziv gosp. dr. Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.”
Navedeno je ovo u aktu Ministarstva vanjskih poslova koji je pod oznakom “vrlo hitno” jučer upućen na adresu kolektivnog šefa države. Prema dokumentu koji je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković uputila ministru odbrane, ulazak ruskog tima zahtijevao je Čović, koji je i lider HDZ-a, kako bi bila pružena pomoć Mostaru.Turkovićeva je zahtjev Ambasade Rusije u BiH proslijedila ministru – Sifetu Podžiću, koji je naveo da Ministarstvo obrane nije nadležno da daje dozvolu za ulazak oružanih snaga druge države na teritoriju BiH. Oglasilo se i ministarstvo sigurnosti, uz potpis čelnog čovjeka, Fahrudina Radončića.
“Činjenica da nam je gospođa Turković uputila akt na postupanje i da su oba ministarstva praktično odbila opciju prelaska ruskog vojno – sanitetskog konvoja preko granice BiH, ne govori ni o kakvom izbjegavanju u vršenju naših odgovornosti ili straha od toga, već o našem punom poštivanju institucija BiH, njihovih jasnih zakonskih nadležnosti i odgovornosti.”
Rusi su, međutim, već bili u Bosni i Hercegovini. Nedavno. U Republici Srpskoj od 9. travnja. Problema nije bilo, budući da su ih pozvale vlasti ovog bh. entiuteta, od ranije poznate po prijateljskoj i političkoj povezanosti s Ruskom Federacijom. Postavlja se pitanje, nije li I tada država trebala funkcionirati, budući da se prelazi državna granica? Analitičari sve posmatraju kao, javnosti od ranije poznatu vezu, interesnu ili političku, na relaciji Dodik – Čović.
“Očito je da se iza svega toga kriju neki drugi interesi. Vidjeli smo da Čović pošto gubi podršku iz Evropske unije, Amerike, čak i Hrvatski – vidimo da se okreće Istoku. On gaji bliske kontakte s Dodikom, bliže veze s Rusijom. A vidimo koliko Rusija pomaže Bosni i Hercegovini, mnogo manje nego su to napravili zapadni partneri”, mišljenja je Ivana Marić, analitičarka.
Iz HDZ-a poziv ruskom timu pravdaju na sljedeći način i upozoravaju…
“Zdravstveni izazovi, socijalna osjetljivost, teška gospodarska situacija i sigurnosni izazovi s kojim se trenutno naša domovina Bosna i Hercegovina suočava, nikako i nikome ne smiju biti opredjeljenje za poticanje bespotrebnih političkih sukoba, utemeljnog na obmanama i lažima, što smo svjedoci kod konkretnog slučaja”.
Novinar Faruk Kajtaz na situaciju gleda kao na geopolitički problem, ali i kao na problem koji se tiče neadekvatnog odgovora institucija države na bilo kakva i bilo čija interveniranja izvana.
“Ne može se dogoditi da ruski vojnici prije 15-ak dana dođu u Republiku Srpsku i da to prođe ispod radara, a da se napravi problem u Mostaru. Mislim da je bio problem bio i tada, kao što je to problem sada – ovdje u Mostaru”, ocjenjuje Kajtaz.
Da li je ruska pomoć, spriječena ovaj put zbog netransparentnosti i nejasne proceduralne logike, iznova otvorila pitanje “ruskog utjecaja u Bosni I Hercegovini” u kojem predsjednik HDZ-a igra svoju ulogu, ili je riječ o sasječenom humanom gestu, na vidjelo će izbaciti dani pred nama. Do tada, BiH nastavlja biti razapeta između različitih strateških interesa, a tema dolaska ruskih vojno-medicinskih snaga tek bi mogla da se nađe kao užarena tačka za stolom rasprave Predsjedništva Bosne i Hercegovine.