Ukoliko biste dobili priliku da ocijenite 2019. godinu po pitanju vremena, vjerovatno bi odgovor većine glasio „nenormalna“. I, na veliku žalost, upravu ste. Prema trenutnim dostupnim podacima, na području Sarajeva 2019. je nezvanično najtoplija godina otkako postoje meteorološka mjerenja, a statistika nije značajno drukčija ni u drugim bosanskohercegovačkim gradovima. Period poslije 2005. godine u našoj zemlji obilježio je na desetine snažnih ekstrema, a naročito onih toplotnih. U njima se naročito isticala i 2019. godina, a preživjeli smo doslovno sve – od obilne kiše i manjih poplava, preko toplotnih valova, vrućine, suše, pa čak i požara u doba godine kada ih najmanje očekujemo.
Sve navedeno je bilo dovoljno da 2019. godina u Sarajevu bude četrnaesta u kontinuiranom nizu toplijih godina od prosjeka i sa srednjom godišnjom temperaturom blizu 12 °C. Podsjetnika radi, srednja godišnja temperatura zraka u Sarajevu po višegodišnjoj referentnoj normali 1961-1990 iznosi 9.6 °C. Trebamo li spomenuti da smo zadnji put takvu brojku ispod 10 °C imali davne 2005. godine, a da smo od 2008. kontinuirano iznad 10,5 °C? Tako smo, počevši od 2006. godine, dobili niz od četrnaest godina u kontinuitetu u kojima je srednja godišnja temperatura redovno veća od prosjeka. Kada biste prognozirali da li će 2020. godina biti toplija ili hladnija od prosjeka, ne biste morali biti neki veliki ekspert, s obzirom na trend natprosječne toplote u godinama iza nas. Vjerovatnoća je vrlo visoka da biste „pogodili“ prognozu.
U nastavku prisjetimo se najznačajnijih meteoroloških dešavanja kroz 2019. godinu.
I ne sluteći kakva nas suša i natprosječna toplota čeka, naročito u drugoj polovini godine, januar smo još uvijek dočekali sa snijegom i mrazom, ali u znatno manjoj količini nego prije deset i više godina. Iako je veći dio januara obilježilo hladnije vrijeme uz povremeno jače minuse, oni se u nizinama i na planinama nisu spuštale ispod -15 °C. Dugotrajnije zadržavanje hladnijeg razdoblja u Bosni i Hercegovini i izostanak većih utjecaja toplijih zračnih masa uprosječili su temperaturnu anomaliju tako da je januar u većem dijelu Bosne i Hercegovine završio kao temperaturno normalan. Na planinama je usljed učestalih frontalnih poremećaja bilo sasvim dovoljno snijega koji nije ugrozio skijašku sezonu. Januar nije donio velika meteorološka uzbuđenja pa je bio jedan od onih mirnijih. No, ne sudi se godina po jednom mjesecu.
Već u februaru mjesecu zima se počela predavati u prvoj dekadi mjeseca kada je pružila još malo zimskog ugođaja u većem dijelu centralne Bosne, a na planinama samo dodatno povisila snježni pokrivač. Proljetne vremenske prilike započele su već prema sredini i naročito na samom kraju mjeseca, što je ubrzo zbunilo prirodu koja je krenula sa cvatom. Između dvije epizode proljeća, kratkotrajno nas je 23. februara 2019. godine propuhala vrlo snažna bura, primjerenija više marčanoj buri, koja je u Hercegovini čupala krovove, reklamne ploče i dalekovode te prouzročila veću materijalnu štetu. Srećom, bez ljudskih žrtava. Epizoda zahlađenja nije dugo potrajala. Vrlo topao zrak sa sjevera Afrike uzrokovao je nagli porast temperatura zraka, a najviše se osjetio na sjeveru Bosne, u tolikoj mjeri da je u Banja Luci temperatura 28. februara sa jutarnjih -2,2 ºC
skočila za čak 26,6 ºC u manje od 12 sati – na 24,4 ºC, što je bilo blizu rekorda od 25 ºC iz 2008. godine. Međutim, temperaturni rekordi i ekscesi nisu prevaziđeni, a u mnogim krajevima temperature su dosegnule 20 ºC. Sumirana je tako klimatološka zima koja je završila kao temperaturno prosječna zima bez većeg odstupanja u odnosu na prošle.
Mart pamtit ćemo po velikom broju sunčanih i vrlo toplih dana te izostanku tzv. „babinih huka“. Rijetko kad se desilo da su svi vikendi u tom mjesecu bili pretežno sunčani i za izletnike poput prave poslastice. Natprosječno toplo vrijeme ubrzalo je proces vegetacije tako da se behar ove godine pojavio u zadnjoj dekadi mjeseca marta. Prvo lišće na granama pojavilo se već na prelazu s marta na april.
U aprilu vremenske prilike se postepeno mijenjaju, i manje-više, takve prilike nas prate kroz maj mjesec. Promjenjivo, no i dalje vrlo toplo, naročito pred sami kraj mjeseca kada smo imali epizodu saharskog pijeska koja je trajala duže od 5 dana, a stigla je sa pojačanim prilivom toplih zračnih masa sa sjevera Afrike s kojim su temperature na sjeveru Bosne po prvi put dosegnule, pa čak i prešle 30 ºC. Toplota, ipak, nije dugo potrajala jer je početkom maja došlo do zahlađenja.
Maj je bio poput hladnog tuša. Izostanak veće ciklonske aktivnosti tokom zime i prvog dijela proljeća kulminirao je u njegovom drugom dijelu, kada je početkom druge dekade mjeseca, skoro u iste datume kao i 2014. godine, na sjeveru i sjeveroistoku naše zemlje usljed utjecaja visinske ciklone palo i preko 150 mm kiše što je uzrokovalo izlijevanje rijeka i manjih potoka, prouzročivši materijalnu štetu, naročito na poljoprivrednom dobru. Srećom, poplave nisu bile niti u približnoj mjeri kao 2014. godine. Hladna zračna masa se spustila sa sjeveroistoka kontinenta ponovo na Balkan, uzrokujući da kiša na planinama sredinom 05. mjeseca pređe u snijeg uz stvaranje manjeg snježnog pokrivača. Do kraja mjeseca zadržalo se većinom promjenjivo, nestabilno, ali i sve toplije vrijeme. Ovo je bio ujedno i jedini hladniji mjesec od prosjeka za ovu godinu. U pojedinim krajevima zemlje osunčanost je bila manja i za više od četvrtine u odnosu na uobičajenu.
Juni je već na samom startu žustro anulirao postojeću negativnu temperaturnu anomaliju iz 5. mjeseca, a zvanično bio je 2. najtopliji juni u Sarajevu otkako postoje mjerenja. U prvih 5 dana mjeseca juna vrijeme je i dalje bilo dosta promjenjivo i nestabilno, često uz kišu i obilnije poslijepodnevne lokalne pljuskove uz razvoj gradonosnih nevremena koji su 05. juna u Sarajevu u samo 30 minuta donijeli 34 mm padavina, što je jedna od najvećih izmjerenih količina padavina u kratkom vremenskom intervalu. Grad je bio pod nekoliko desetina visokim vodenim talogom koji se zadržavao usljed neotčepljenih odvoda i slivnika te izrazito jakog intenziteta padavina. Nakon ove epizode, naglo je zasušilo. U nastavku mjeseca suočavamo se sa čak dva toplotna vala. Prvi toplotni val stigao nam je u drugoj dekadi mjeseca kada su temperature u Bosni prelazile 35 ºC. Kombinacija visoke temperature zraka i visoke vlažnosti zraka stvarale su dojam tropskog vremena pa je mnogima bilo iznimno sparno i neugodno, zbog čega je na samom početku juna u Trebinju bilo nekoliko smrtnih slučajeva povezanih sa naglom izmjenom temperaturnog režima. Do kraja juna vrućine nisu popuštale i uprkos frontama, a termometri na jugu Hercegovine približavali su se brojci od 38 ºC. U pojedinim područjima sjeverozapadne Bosne zabilježen je najtopliji juni otkako postoje mjerenja. Istovremeno, iako najtopliji, u Bugojnu je bio i najkišovitiji, usljed česte lokalnosti padavina.
Juli je bio u većini područja, po prvi put od 2003. godine, hladniji od juna, iako je obilježen valom vrućina, temperature zraka iznad 40 ºC su u Bosni izostale, dok su se u Hercegovini približile spomenutoj brojci. Početkom druge dekade mjeseca jače zahlađenje sa sjevera kontinenta uzrokovalo je kišu i temperature zraka koje su se nakratko spustile i ispod 10 ºC. Krajem jula, promjena vremena zahvatila je i Hercegovinu koja je žudjela za kišom. Mostarci vjerovatno nisu ni sanjali da će u grmljavinskom nevremenu grad plivati u 82 mm kiše koju je dobio u manje od 6 sati.
August je ponovo pokazao zašto je najtopliji mjesec u godini. Novi, četvrti toplotni val, zahvatio je našu zemlju krajem prve i početkom druge dekade mjeseca kada su, u dane Kurban-bajrama, zabilježene najviše temperature zraka za 2019. godinu. U mnogim područjima temperature su prelazile 37 ºC, a u Hercegovini dostizale vrijednost od 41 ºC. Bez značajnijih zahlađenja do kraja mjeseca, i august je bio vrlo vruć mjesec. Do kraja augusta, a počevši s prvim danima juna, u mnogim područjima Hercegovine zabilježeno je preko 70 vrelih dana, a u Bosni od 40 do 55 dana, što je u pojedinim područjima centralne Bosne za gotovo tri puta više. U Sarajevu zabilježena su čak 53 vrela dana, a samo više ih je bilo 2012. kad ih je bilo 58. Usporedbe radi, u prosjeku ih bude tek njih 15!
Ljeto se nije predalo ni u septembru, iako je postepeno postajalo sve prijatnije. I dalje su se sve do potkraj treće dekade mjeseca septembra potkradali vreli dani sa temperaturama zraka iznad 30 ºC, a ni noći te jutra nisu bili pretjerano hladni. Ljetni ugođaj nastavio se i na moru u kojem se ove godine sve do početka decembra mjeseca moglo bez problema kupati.
Ozbiljnije zahlađenje nije došlo prije prvog dana oktobra mjeseca, no i ono će biti kratkog vijeka. Već potkraj prve dekade i sve do skoro samog kraja uvezao se niz od čak 17 dana koji će biti obilježeni pretežno sunčanim, suhim i vrlo toplim vremenom koji će kulminirati temperaturama zraka od oko 30 ºC na jugu Hercegovine u najtoplijem dijelu dana. Nedostatak padavina i suša koja se iz ljetnih mjeseci prebacila u septembar, nastavila i pogoršala se dodatno u oktobru, a usljed nedostatka padavina na Bjelašnici i Treskavici zabilježeni su veliki šumski požari koji su pričinili značajnu štetu. Bjelašnica je zabilježila ovog oktobra manje od 10 mm kiše, čineći ga jednim od najsušnijih oktobara ikad zabilježenim, a temperaturno najtoplijim otkako postoje mjerenja.
Novembar će obilježiti dugotrajna južina s kojim temperaturno odstupanje godine sve više skače. Na mnogim stanicama ovogodišnji novembar bio je 2. ili 3. najtopliji od početka mjerenja, a samo topliji od ovog je bilo još 1923. i 1926. godine. Izuzev prvog dana novembra, u Sarajevu svih ostalih 29 u nizu su bili natprosječno topli, kao rijetko kada.
Prvi manji snijeg u nizinama ove godine pao je početkom decembra koji se ne zadržava duže na tlu. Početkom mjeseca suočavamo se sa prvom značajnijom epizodom aerozagađenja koja uzrokuje niz poteškoća i vrlo gustu dvodnevnu maglu u sarajevskoj kotlini. Prva jača južina sredinom decembra uzrokuje toplotni val. Natprosječno visoke temperature zraka približavaju se gotovo do rekordnih vrijednosti kakve su na ovom području zabilježene daleke 1989. godine, u gotovo iste datume. Na sjeveru Bosne temperature zraka skaču na 22 ºC, a u gotovo cijeloj zemlji su iznad 15 ºC. Kraj godine donosi zahlađenje s kojim će 28. decembra biti nešto malo snijega, a temperature se približavaju primjerenim zimskim vrijednostima. Novim manjim zatopljenjem na 31.12. završava meteorološki 2019. godina uz sunčano vrijeme.
U Novogodišnjoj noći, prema trenutnim numeričkim modelima, prognozira se uglavnom suho vrijeme, no u noći sa 31.12. na 01.01. dolazi do naoblačenja koje ne uzrokuje padavine. Vjetar će uglavnom biti slab, s juga će okretati na sjeverac i sjeveroistočnjak, a prognozirana temperatura kreće se u rasponu tokom cijele noći od -3 do 2 ºC. Dakle, ni približno hladno kao recimo u Novogodišnjoj noći sa 2016. na 2017. godinu kada je na Trgu Bosne i Hercegovine svirao Dino Merlin na temperaturi i ispod -15 ºC.