– Parcijalno izvještavanje o epidemiološkim podacima pojedinih regija ili kantona teži da optereti vijest, prosječnog gledaoca ili čitaoca dovodi u situaciju da sam razabire koji od brojeva su stvarno relevantni. Pri tome naročito treba insistirati na tome da ne bude pretenzija da se senzacionalističkim naslovima i propratnim komentarima tim vijestima dodaje nepotreban emocionalni naboj. Time se pogoršava mentalno zdravlje stanovništva, što potvrđuju i brojna dosadašnja istraživanja – ističe se.
Imajući u vidu činjenicu da su korisnici usluga službi za zaštitu mentalnog zdravlja i drugi građani u stanju povećane potrebe za podrškom u tom domenu, a da je pristup uslugama u uvjetima pandemije COVID-19 otežan, sudionici skupa smatraju da je potrebno promovirati online i telefonske vidove psihosocijalne podrške i njihovu dostupnost učiniti vidljivijom.
– Apeliramo na Krizni štab Ministarstva zdravstva TK da realizira inicijativu (Mreža psihosocijalne podrške), koju su tokom aprila ove godine pokrenuli profesionalci iz privatnog, nevladinog i vladinog sektora – ističe se.
Stručnjaci su apelirali na medijske kuće i da se suzdrže od neprikladnog izvještavanja o slučajevima samoubistava da bi se smanjio tzv. Wertherov efekt odnosno imitativno širenje pojave samoubistava pod utjecajem objava.
– Pri tome se, prije svega, treba voditi Članom 9 Kodeksa za štampu i online medije u BiH, Smjernicama o etičkom izvještavanju o mentalnom zdravlju u BiH te smjernicama o izvještavanju o samoubistvima International Journalists’ Network – naglašeno je.
Po njihovom mišljenju, Ministarstvo za kulturu, sport i mlade te Ministarstvo zdravstva TK treba da uloži napore da se u zajednici omogući da djeca i adolescenti, kroz komunikaciju s nepristranim i stručnim osobama, dobiju za uzrast prikladne informacije o pandemiji COVID-19 i unaprijede stavove o mogućnostima zaštite mentalnog zdravlja te o rizicima za mentalno zdravlje koji naročito pod pritiskom epidemije predstavljaju povećan izazov za građane, kao i za službe za zaštitu mentalnog zdravlja.
Smatraju da javne zdravstvene i socijalne ustanove i nevladine organizacije koje djeluju u oblasti zaštite mentalnog zdravlja treba da iskoriste zakonske mogućnosti za korištenje raspoloživih resursa u zajednici kao što su pripravnici, volonteri, studenti i studentska udruženja te udruženja korisnika usluga službi za zaštitu mentalnog zdravlja za svrhe prikupljanja i širenja adekvatnih informacija o mentalnom zdravlju i dostupnim uslugama.
Kantonalni zavodi za javno zdravstvo, po mišljenju stručnjaka, treba da povećaju prisustvo u javnosti u smislu edukacije građana o uslovima i izazovima pandemije.
– Od značaja bi bilo i uključivanje u krizne štabove predstavnika iz oblasti žurnalistike/komunikologije i oblasti koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja – ističe se.
Stručnjaci apeliraju na Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak TK da podrži inicijativu za usvajanje finansiranja Sigurne kuće ‘Vive žene’ Tuzla, u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici FBiH (2013).
– U cilju očuvanja mentalnog zdravlja porodice, a s obzirom na povećanje nasilja u porodici od 30 posto, u periodu pandemije, te potrebe za smještajem i ambulantnim uslugama sigurne kuće – navodi se.
Stručnjaci smatraju da broj i raznolikost informacija koje se plasiraju u javnost, a imaju veze s pandemijom, specifičnim teškoćama koje proizvodi na skali od individualnog do globalnog, predstavljaju izazov ne samo za laike, već i za stručnjake iz oblasti na koje se ti izazovi odnose.
– Potrebno je da mediji s posebnom pažnjom biraju sagovornike i informante koji će s velikom dozom kredibiliteta moći dati odgovarajući iskaz u okviru oblasti vlastite stručnosti – zaključili su stručnjaci, sudionici skupa.
Okrugli sto je organiziralo Udruženje za uzjamnu pomoć u duševnoj nevolji TK ‘Feniks’ u okviru projekta koji provodi s partnerskom organizacijom RSMH iz Švedske, a u okviru programa MyRight BiH.
Tema okruglog stola je i na tragu teme Svjetskog dana mentalnog zdravlja (10.10.) koja je za ovu godinu, od Svjetske federacije za mentalno zdravlje u kontekstu pandemije COVID-19, postavljena kao ‘Veća ulaganja – veći pristup uslugama’. Okrugli sto u Tuzli održan je ranije ovog mjeseca uz maksimalno poštivanje protuepidemijskih mjera.