„Posjeta se može smatrati pozitivnom, jer je ovo prva zvanična posjeta ovog Predsjedništva BiH Briselu, jer se iz toga može isčitati da je EU važan strateški cilj i da oko toga očito postoji konsenzus“, kazao je Huskić za Vijesti.ba.
Kada je u pitanju neki okvirni plan za dobijanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU, Huskić kaže da mu to djeluje pomalo nerealno.
„Što se tiče najavljene dinamike vezano za dobijanje kandidatskog statusa, pošto ovdje sve uvijek nekako počiva na tim datumima, dok suština svega toga – nužne reforme, transformacija društva i države i svega onoga što je nužno da bi se u tom procesu napredovalo – sve nekako pada u drugi plan. Meni se naprosto ta priča oko novembra, imajući u vidu sve stvari koje se trenutno dešavaju, ne čini pretjerano realna, ali moguće je, ako se tehnički dio ovog procesa tretira na način na koji se treba tretirari, odnosno da mi dostavimo odgovore na pitanja iz Upitnika, da nam nakon tog pregleda Komisija da pozitivno mišljenje, da se poruči Vijeću Evrope da se BiH da kandidatski status, onda se mora sagledati i pogledati u kojoj jeri je trenutna konfiguracija u Vijeću naklonjena jednoj takvoj ideji, da se BiH da kandidatski status“, mišljenja je Huskić.
On je podsjetio na sličan primjer kada su u pitanju Makedonija i Albanija.
„Podsjećam, na julskom sastanku Vijeća, je isto tako bilo očekivano da će Vijeće dati Albaniji i Makedoniji, prvenstveno Makedoniji zbog svega što je urađeno vezano oko bilateralnog spora oko imena sa Grčkom, datum za otpočinjanje pregovora. Međutim, to je izostalo, jer su pojedine države smatrale da su nužne dalje reforme, ali suština priče jeste da ne možemo nužno očekivati, posebno nakon izbora u maju 2019. godine sa novom konfiguracijom u Evropskom parlamentu, sa novom Evropskom komisijom, teško da možemo očekivati da će nam sve stvari biti naklonjene, ako uopšte možemo govoriti o naklonjenosti sada“, ističe on.
Huskić je naveo da je moguće da se pred BiH stave još neki dodatni zahtjevi zbog mogućnosti država članica da same blokiraju neke procese.
„Ako, recimo, dođe na Vijeće, čak i dovoljno brzo, pitanje kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine, postoje određeni politički zahtjevi koji će se vjerovatno staviti pred BiH od strane Vijeća, a onda, šta ako se, recimo u svemu tome, vrlo agilna Hrvatska vanjska politika ponovo aktivira, pa traži da se neki dodatni uslovi stave, jer nemojte jednu stvar smetnuti s uma; pitanje proširenja ili politika proširenja je politika gdje još uvijek države suvereno vode glavnu riječ i gdje se traži mišljenje svih država da bi se određeni oproces otvorio. Što znači da Hrvatska može, ukoliko to bude htjela, i ukoliko to bude bitka koju je izabrala da vodi u Vijeću, može blokirati dobijanje kandidatskog statusa BiH i da se određeni politički zahtjevi koje je ona formulisala stave kao preduslov za daklje napredovanje“, smatra Huskić.
On dodaje kako se može desiti isto tako da neke države smatraju da ovo nije pravi momenat da se BiH dodijeli kandidatski status, ali da, recimo, i ako ga dobijemo, naredni korak sigurno će predstavljati jedna sterija određenih stvari koje treba završiti da bi se moglo dalje napredovati u procesu, a to je datum otpočinjanja prgovora.
„Ovdje je uvijek fokus na tome hoće li BiH dobiti kandidatski status, fokus je na tome jesmo li aktivirali sporazum o stabilizaciji i pidruživanju, zatim kad će ovo ili ono. Dakle, mi smo robovi datuma, i bojim se da smo u svemu tome marginalizirali činjenicu da mi kao društvo treba da prođemo kroz određenu transformaciju i ispunimo određene uslove, jer na kraju krajeva, mi želimo da se pridružimo tom ekskluzivnom klubu, a nije da oni po svaku cijenu žele da imaju nas unutra. Mi bi trebali mnogo više da radimo u tom smislu“, napominje Huskić.
Huskić se na kraju osvrnuo i na prijateljsko raspoloženje članova Predsjedništva BiH koje su pokazali tokom konferencija za medije i zajedničke večere u Briselu.
„Ne znam šta je ispod svega toga, ali dobro je da ne pravimo ekscese i skandale na takvim mjestima, jer mi kao država ionako gotovo da i nemamo bilo kakav prihvatljiv rejting, nas niko ne gleda pretjerano ozbiljno, tako da oni i očekuju da će to uvijek da se pretvori u određenu vrstu cirkusa, i u tom smislu, eto koliko su nam spustili prag prihvatljivosti, da mi smatramo uspjehom to što se nisu „počapali“ za vratove na press konferenciji iloi na večeri“,kaže Huskić i zaključuje:
„Na stranu to koliko oni komuniciraju ovamo i u kolikoj se mjeri to manifestira u smislu političke borbe oko stavova u BiH, nužno je da članovi Predsjedništva komuniciraju i da, ako je to ikako moguće, imaju dobar lični odnos. Nama u BiH je naprosto to nasušna potreba. U tom smislu mi je drago da nije bilo, zamislite gdje nam je prag tolerancije, pravljenja nikakvog ekscesa i drago mi je da se BiH predstavlja kroz neki jedinstven stav članova Predsjedništva“, zaključio je Adnan Huskić razgovor za Vijesti.ba.