6.6 C
Sarajevo
24.04.2024

Traume, odrastanje i život: Djeca silovanih majki u predstavi “U ime oca”

Procjenjuje se da je tokom proteklog rata u našoj zemlji silovano od 35 do 50 hiljada žena. Kao plod tog nečovječnog čina, rođena su djeca koja su, za mnoge kažu nevidljiva i neprihvatljiva, i društvu i zajednicama gdje žive. Tu problematiku obrađuje predstava “U ime oca” koja će u srijedu navečer doživjeti svjetsku premijeru u Narodnom pozorištu Tuzla. U njoj igraju domaći, te glumci iz Austrije, kao i dvije djevojke koje su upravo djeca silovanih majki i koje godinama pokušavaju dokazati da njihove majke nisu krive, a one nisu nevidljive.

Do 15. godine Ajna Jusić govorila je da ne zna ime oca. Borila se sa brojnim predrasudama, odbacivanjem, nerazumjevanjem. Posebno kada je pokušala dobiti neki zvaničan dokument gdje su pitanja bila neizbježna.

“Pa kako ne znaš ime oca? Zašto, ovako, onako. Da bih dobila svoj dokument, bila sam primorana da pred tim nepoznatim ljudima da objašnjavam: Ljudi, moja majka je silovana. Dok nisam znala, bilo je užasno. Nikad nisam znala šta da kažem pa mi je ostalo samo da plačem”, priča nam Ajna.

- OGLAS -

Ajninu priču, ali i hiljade sličnih, glumci pokušavaju pokazati na pozorišnim daskama. Pripreme za ulogu su bile teške, pričaju.

“Ja sam upoznala djevojku čiju priču govorim i čija je priča teška. Prošla sam kroz taj proces. Sada sam došla do neke faze totalnog poistovjećivanja sa ulogom. Mislim da sam osjetila makar polovinu tog bola, patnje i ljutnje kroz koje su ta djeca prošla”, kaže Marija Novaković, glumica.

A život i problemi te djece, prvi put su obrađeni u filmu„ Grbavica“, potom u filmu o Alenu Muhiću. Sada se i u pozorištu progovorilo o ovoj tabu temi.

“Pozorište je jedan drugi, naturalniji oblik izražavanja. Mislim da pričati priču o djeci koja su rođena kao posljedica ratnog zločina silovanja, sa scene predstavlja jedan nesvakidašnji događaj”, pojašnjava Mirza Ćatibušić, Narodno pozorište Tuzla.

“U Bosni smo vidjeli djecu koja imaju šansu uraditi nešto sa svojim životima, koja ne žele patiti narednih 50 godina, čekati 60 da progovore o tome. To su ključni problemi za njih”, kaže Darrel Toulon, The Alpha Group, Austrija.

Ajna je progovorila i pristala da igra svoju životnu ulogu u predstavi kako bi mijenjala nešto, kako bi pomogla da zaboravljena djeca rata postanu dio društva. Veliku podršku dobila je od majke, ali i mladih glumaca.

“Ja sam sinoć na probi plakala i plakala i plakala. Plakala sam i preksinoć. Svijet stane. Ali oni dođu pored mene, daju mi snage. Preteško je. Premotivna je predstava. U svakom dijelu vidim sebe, svoju majku, prijatelje. Znam koje su priče, znam ljude”, kaže.

U zakonima i zvaničnim dokumentima BiH, ne spominju se djeca poput Ajne. Njihove traume, odrastanje i život, samo su njihove kao i njihovih obilježenih majki. A ta djeca samo žele istinu izvući ispod tepiha i biti prihvaćena.

N1

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA