Vrijeme je majstorsko rešeto i ono će pokazati da li je cilj bilo jedinstvo ili jednoumlje. Oko onih tema koje imaju veliki politički značaj spremni smo da razgovaramo tragajući za najboljim rješenjima za RS i njen narod. Sve ono što je od najboljeg interesa ćemo da podržimo, ali isto tako, sve one odluke za koje ocijenimo da su štetne, one će biti osporavane i činićemo sve da ih zaustavimo. Politički dijalog mora da postoji, ali kakvi će da budu ishodi takvih dijaloga, ja ne mogu da garantujem, naglasio je, između ostalog, predsjednik SDS-a.
Prenosimo razgovor za Vijesti.ba
– Nakon sastanka sa predsjednicom RS, predstavnici parlamentarnih stranaka usaglasili su zajedničku izjavu, te najavili da će iz RS stići jedinstveni odgovor na odluku Ustavnog suda BiH o Danu RS. Kakav će taj odgovor biti? Hoće li parlament RS donijeti novi zakon o 9. januaru?
GOVEDARICA: Da li možete zamisliti da engleskom, ruskom ili francuskom narodu njihov ustavni sud, koji je formiran na osnovu nekog pravilnika, a ne zakona o ustavnom sudu i u kome sjede neki stranci, osporava praznik za koji se vezuje bitan datum iz njihove prošlosti? Da li vi mislite da bi oni tako olako prihvatili da ih neke strane sudije iz Moldavije ili Makedonije osporavaju na identičan ili neki vrlo sličan način. Uvjeren sam da nijedan narod ne bi mogao prihvatiti takvu odluku i sjediti skrštenih ruku.
Tako isto i srpski narod koga u političkom smislu artikulišu političke organizacije sa sjedištem u RS neće i ne može prihvatiti da ga neko resetuje i izbriše mu pamćenje o Danu Republike. Ne može Ustavni sud donijeti toliko takvih odluka koliko Republika Srpska može donijeti novih rješenja kojim se čuva sjećanje na 9. januar. Vidjećemo kome će prije dosaditi takav način, očigledno političkog ponašanja.
– SDS i PDP odbili su da učestvuju u vlasti na nivou BiH sa SNSD-om. Govoreći o takvoj odluci SDS-a, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je kako je “SNSD ponudio SDS-u politiku jedinstvenog nastupa partija iz RS u Sarajevu”, ali i konstatovao da “su pojedinci iz SDS-a shvatili da im je SNSD ponudio fotelje u Sarajevu i po reakcijama razumijem da u toj stranci neki nisu bili zadovoljni brojem fotelja”. Predsjednica RS Željka Cvijanović odluku opozicionih stranaka smatra štetnom. Kako tumačite njihove stavove?
GOVEDARICA: Priča o srpskom jedinstvu je jako pitka za narod. Ona ne smije da bude politički trik za javnost jer u tom slučaju pozadina nije jedinstvo već jednoumlje. Mislim da je poziv SNSD-a za razgovore, koji je objavljen početkom mjeseca februara, bio neiskren. Da je bio iskren, ne bi morali da čekamo puna dva mjeseca da obavimo razgovore. Da je bio poziv iskren, valjda bi bio red da makar budemo informisani kakve političke principe su usaglašavali SNSD, SDA i HDZ.
Dakle, SNSD je sa strankama iz Federacije BiH usaglašavao političke principe, a nama je kao što znate, nudio pozicije. SDS je bio taj koji je insistirao da se razgovara o strateškim politikama Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH. Cijenim da je odluka koju smo jednoglasno donijeli u najboljem interesu stranke i nikako ne može biti štetna za Republiku Srpsku i njen narod. Ali opet sa druge strane, ako je naša odluka štetna, kao što kaže gospođa Cvijanović, jedino može biti štetna po SNSD.
– Nakon sjednice GO SDS-a, kazali ste da je odbijanje učešća u vlasti na nivou BiH jednoglasna odluka ovog stranačkog organa. S druge strane, proteklih mjeseci svjedočili smo istupima brojnih SDS-ovih funkcionera koji su bili za koaliciju sa SNSD-om na ovom nivou, pa i njihovih oštrih riječi na račun Vas kao predsjednika stranke. Kakva je danas situacija u stranci na čijem ste čelu? Jesu li nesuglasice prevaziđene?
GOVEDARICA: Odluke koje političke partije donose mogu biti interpretirane visokim konsenzusom ili unutarstranačkim preglasavanjem, tako da u svakoj stranci postoje i različita mišljenja po određenim temama. Tu je samo pitanje koliko je stranka demokratična i kakvog su političkog kova i karaktera pojedinci. Naravno to je i pitanje krajnjih namjera određenih grupa unutar jedne stranke.
Kada je konkretno SDS u pitanju, smatram da imamo lakovjernih koji žive u uvjerenju da će stranci biti bolje ako je u vlasti i da će stranka dobiti na mnogo čemu, pa i na brojnosti. Tu se razlikujemo, ja smatram da su nama potrebne promjene a ne ulazak u neku vlast po svaku cijenu. U ovakvim političkim okolnostima, da li bi narodu bilo bolje da sve stranke budu u vlasti i blago rečeno privjesci SNSD-a? Možda bi nas bilo više, ali kakvih bi nas bilo i možda bi nam bilo bolje, ali kome? Naravno, ne treba zaboraviti da je jedna od osnovnih odlika savremenih demokratija kvalitetna i snažna opozicija.
I SDS i PDP pozdravili su praksu da opozicione stranke nakon deset godina razgovaraju sa predstavnicima vladajućih partija. Tokom posljednjih sastanaka te vrste, istaknuto je da će se zajednički raditi na pitanjima važnim za RS i život njenih građana. Vjerujete li da će naredne četiri godine dijalog opozicije i vlasti biti uspješniji i produktivniji u odnosu na prethodnih mandat, kada se teško sjedalo za pregovarački sto?
GOVEDARICA: Vrijeme je majstorsko rešeto i ono će pokazati da li je cilj bilo jedinstvo ili jednoumlje. Oko onih tema koje imaju veliki politički značaj spremni smo da razgovaramo tragajući za najboljim rješenjima za RS i njen narod. Sve ono što je od najboljeg interesa ćemo da podržimo, ali isto tako, sve one odluke za koje ocijenimo da su štetne, one će biti osporavane i činićemo sve da ih zaustavimo. Politički dijalog mora da postoji, ali kakvi će da budu ishodi takvih dijaloga, ja ne mogu da garantujem.
– Zašto smatrate da SDS u ovom trenutku treba da bude opozicija strankama poput SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH? Kako generalno gledate na proces formiranja vlasti na nivou BiH?
GOVEDARICA: Mi smo na sjednici Glavnog odbora odbili da budemo dio vlasti smatrajući da je to naša najbolja politička pozicija, kao i to da je riječ o jednom principijelnom i dosljednom stavu. S druge strane, lično smatram da je potrebno formirati Savjet ministara jer su BiH potrebne reforme, koje bi za posljedicu trebale da imaju napredak i demokratizaciju društva.