Tehnologija
Može li šifra zaštititi uređaj? Jasno je da će tehnologija i novi trendovi, možda malo drugačiji od onih na koje smo navikli od banaka, primorati organizacije i finansijske institucije, da cijelo poslovanje prilagode korisnicima.
#

Šifra, kao najstariji način provjere korisnikovog identiteta i još uvijek najpopularniji, u novije doba postaje sve manje sigurna. Činjenica je da pri online kupovini očekujemo visok nivo sigurnosti, ali isto tako ne želimo da dugotrajni sigurnosni procesi uspore vrijeme utrošeno na to.
Prema istraživanju Experiana, 72 posto korisnika obavilo bi čak i više online transakcija, ako su sigurnosne mjere manje nametljive, ali istovremeno 27 posto kupaca prekinu obavljanje transakcije jer ne vide dovoljne mjere sigurnosti. 
Danas nam je važno da sve što radimo, možemo napraviti u par sekundi kroz jedan klik. Besprijekornost u procesima, i mogućnost da neki proces prođe bez previše korisnikove interakcije najveći je izazov u sigurnosti. U prilogu tome je i činjenica da danas imamo toliko servisa i aplikacija na izbor. Ako danas Milenialsi ili Generacija Z potroše previše vremena pri bilo kakvoj online transakciji, plaćanju ili otvaranju računa, oni neće imati problema u svega nekoliko minuta nađu neku drugu aplikaciju koja će ispuniti njihova očekivanja. Danas vjerujemo tehnologiji i ne bojimo se samo skenirati svoje lice kako bi otvorili račun u banci. Mobitele koristimo preko 50% svog vremena. Swipe-amo li s lijeva na desno, kojom brzinom mijenjamo aplikacije, koliko jako pritišćemo prstima po ekranu, puno nas jače identificira kao korisnika od klasične šifre. Biometrijska provjera autentičnosti, kao što je skeniranje otiska prsta, skeniranje zjenice, prepoznavanje glasa i lica smatra se najučinkovitijim metodom identifikacije korisnika trenutačno dostupnom, upravo zbog toga što je jako teško zapravo oponašati ili kopirati nečije biološke karakteristike.
Prema izvještaju Accenture čak 45 posto trgovaca prate ponašanje korisnika te to koriste kao podlogu za potvrdu identiteta korisnika. Naši mobiteli također imaju svoj identitet. Uređaj koji se koristimo, operativni sistem, IP adresa, česte lokacije na kojima se nalazimo, iznos transakcije, doba dana.... sve su to identifikatori rizika koje se u skupu velikih podataka danas koriste kao dodatna provjera korisnika koji obavlja transakciju. Sposobnosti strojnog učenja dovest će nas do toga da će se naši uređaji također moći nedvojbeno identificirati na temelju svih podataka koje sustav može obraditi. Kroz napredne metode provjere korisničkog identiteta i najsavremenije sigurnosne tehnologije, Asseco pomaže u postizanju oba cilja – visokog nivoa sigurnosti i izvrsnog korisničkog iskustva.
Tri elementa Multifaktorska provjera autentičnosti je rastući trend s kojim se 44% firmi oslanja na to kao najsigurniju metodu za identifikaciju korisnika. To uključuje proces u kojem je potrebno više od jednog faktora kako bi korisnik potvrdio svoj identitet. Metode provjere autentičnosti temelje se na tri elementa:
• Nešto što korisnik zna (šifra)
• Nešto što korisnik posjeduje (jednokratna šifra na mobilnom uređaju)
• Nešto što korisnik jest (otisak prsta, skeniranje zjenice i sl.)
Sva tri elementa su preporučena za korištenje kako bi se zadovoljio standard jake autentikacije korisnika propisan PSD2 regulativom, mnoge firme još uvijek implementiraju samo dvo-faktorsku autentikaciju koja je s druge strane vrlo nezgodna i nepraktična današnjim korisnicima zbog naprednije tehnologije koja nam je omogućena već sada kroz plaćanje na već poznatim web lokacijama.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.