Tehnologija
Umjesto u oblaku ili na diskovima, podatke ćemo čuvati na DNA? Podaci se ne pohranjuju na DNA živog bića, već na sintetički stvoren DNA.
#

Posljednjih nekoliko godina, istraživači u Microsoftu intenzivno rade na razvoju sustava koji bi mogao kodirati digitalne podatke u DNA, ali i dekodirati te podatke iz DNA.

Upravo bi pohrana informacija na DNA u budućnosti trebala zamijeniti velike podatkovne centre i arhive, ali i olakšati pohranu ogromnih količina podataka.

Čini se kako su znanstvenici napokon uspjeli dokazati da je to moguće i bez upotrebe sofisticirane laboratorijske opreme i ljudske intervencije. Prema znanstvenom radu objavljenom u časopisu Nature Scientific Reports, tim je uspio kodirati, pohraniti i potom ponovno dekodirati podatke na DNA.

Istina, radi se tek o pet bajtova podataka odnosno riječi "hello" i cijeli je proces trajao 21 sat, ali su pokazali da je to moguće. Posebno je važno istaknuti što je cijeli proces zapravo automatiziran i moguće ga je obaviti bez ikakve ljudske intervencije.

"Uređaj" kojim su uspjeli pohraniti podatke na DNA izgleda poput neke kreacije iz laboratorija. Sastavljen je od bočica, cjevčica i držača. No, ono što je važno istaknuti je da stoji samo 10 000 dolara.

Podaci se ne pohranjuju na DNA živog bića, već na sintetički stvoren DNA.

Kad jednog dana takav sustav bude komercijalno dostupan, ističu iz Microsofta, moći će pohraniti i povratiti podatke mnogo brže.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.