Republikanci u Senatu su pod pritiskom da dozvole svjedoke i nova dokumenta na suđenju predsjedniku Donaldu Trampu nakon otkrića da knjiga bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost podriva ključni argument odbrane – da on nikad nije uslovljavao vojnu pomoć Ukrajini zahtjevom da njene vlasti istraže političkog rivala Džoa Bajdena.
Republikanski senator Mit Romni, koji često kritikuje Trampa, rekao je da je sve veća vjerovatnoća da će najmanje četiri republikanska senatora glasati da se Džon Bolton pozove da svjedoči, što bi demokratama obezbijedilo potrebne glasove da ga pozovu.
„Njujork tajms“ je citirao rukopis neobjavljene Boltonove knjige, gdje kaže da mu je Tramp rekao da želi da zamrzne vojnu pomoć Ukrajini dok mu Kijev ne pomogne u istragama o demokratama, uključujući bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena i njegovog sina Hantera. Boltonova knjiga bi trebalo da bude objavljena 17. marta.
Ako se potvrdi, taj izvještaj bi dao dodatnu težinu optužbama demokrata da je Tramp iskoristio pomoć od 391 milion dolara – koju je Kongres odobrio kako bi pomogao Ukrajinu u borbi protiv proruskih separatista – da bi uspio u namjeri da ocrni domaćeg političkog rivala. Bajden je favorit za nominaciju demokrata da izađe na crtu Trampu na predsjedničkim izborima 3. novembra.
Tramp je juče demantovao da je rekao Boltonu da namjerava da iskoristi pomoć za vršenje pritiska na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži Bajdenove na osnovu nepotkrijepljenih optužbi za korupciju.
Hanter Bajden je radio za ukrajinsku energetsku firmu u vrijeme kada je njegvo otac bio potpredsjednik SAD.
„Ako je Džon Bolton to rekao, to je učinio samo da bi prodao knjigu“, objavio je Tramp na Tviteru.
Bolton je napustio funkciju u septembru, rekavši da je dao ostavku, dok je Tramp rekao da ga je smijenio.
„Mislim da je sve vjerovatnije da će se drugi republikanci pridružiti nama koji mislimo da bi trebalo čuti Džona Boltona,“ rekao je Romni novinarima.
Predstavnički dom, koji je pod kontrolom demokrata, opozvao je Trampa prošlog mjeseca na osnovu optužbi za zloupotrebu položaja i opstruisanje Kongresa, što je pripremilo teren za suđenje u Senatu.
Očekuje se da Tramp bude oslobođen u 100-članom Senatu, gdje republikanci imaju 53 mjesta i za smjenu predsjednika je potrebno dvije trećine glasova. Nijedan republikanski senator nije podržao njegovu smjenu.
Iznoseći argumente na suđenju, demokrate su prošle nedjelje kazale da bi Trampa trebalo smijeniti zato što je ohrabrivao Ukrajinu da se miješa u američke izbore 2020.
Oni su juče zatražili da Senat pozove Boltona da svjedoči.
„To pravi još jednu rupu u predsjednikovoj odbrani“, rekao je član Predstavničkog doma Adam Šif, šef tima „menadžera“ koji imaju ulogu tužilaca na suđenju Trampu.
„Ne znam kako bilo koji senatora, demokrata ili republikanac, može objasniti da želi da dođe do istine na ovom suđenju, a da ne želi da čuje svjedoka koji je imao direkni razgovor o centralnoj optužbi u tačkama opoziva,“ rekao je Šif za CNN.
Pitanje pozivanja novih svjedoka – uključujući Boltona – moglo bi biti riješeno na glasanju u Senatu u petak ili u subotu, piše Rojters. Mnogi republikaci, međutim, žele brzo suđenje bez novih svjedoka. Bijela kuća je naložila sadašnjim i bivšim zvaničnicima administracije da ne obezbjeđuju svjedočenja ili dokumenta u istrazi Predstavničkog doma.
Prema pisanju „Njujork tajmsa“, najviši saradnici, uključujući Boltona, državnog sekretara Majka Pompea i ministra odbrane Marka Espera, nedjeljama su vršili pritisak na Trampa da pošalje pomoć Ukrajini.
Međutim, u razgovoru sa Boltonom u avgustu 2019, Tramp je rekao da radije neće slati pomoć dok ukrajinski zvaničnici ne predaju sav materijal koji imaju o istrazi koja uključuje Bajdena, kao i pristalice Hilari Klinton u Ukrajini.
Ako senatori ne odobre nove svjedoke i dokaze, Senat bi mogao već krajem ove nedjelje glasati o tome da li da smijeni Trampa.
U tom slučaju, suđenje bi moglo biti gotovo prije prvih u nizu stranačkih izbora za predsjedničku nominaciju u Ajovi 3. februara i prije nego što je planirano da Tramp u Kongresu održi godišnji govor o stanju nacije 4. februara.