Vijesti
Gradnja mini hidroelektrana na Neretvici: Generacijska sramota, uništavanje prirode ili energetska mafija u režiji SDA?
Piše: D. Voloder
Rijeka Neretvica, jedna od najznačajnijih pritoka Neretve izvire nedaleko od vrha Vitreuša na 1510 metara nadmorske visine. Ulijeva se u vještačko Jablaničko jezero kod Buturović polja.
#

Za lokalno stanovništvo, Neretvica je poznatija i pod nazivom 'smaragdna ljepotica' okružena netaknutom prirodom. Ipak, postoje i oni koji ovu prirodu, ali i 'smaragdnu ljepoticu' Neretvicu žele uništiti.

Godine 2009. Općina Konjic potpisala je Ugovor s Elektroprivredom BiH o dodjeli koncesije za izgradnju 15 mini hidroelektrana na rijeci Neretvici.

Služba za prostorno uređenje, građenje i obnovu Općine Konjic je donijela rješenje kojim se JP Elektoprivredi BiH odobrava gradnja mHE Gorovnik ušće i Sirijanski most na rijeci Neretvici. Međutim, to rješenje, u julu ove godine ukinulo je Ministarstvo građenja i prostornog uređenja HNK, a po Zahtjevu Udruženja za zaštitu okoline Zeleni Neretva.

Tada je utvrđeno da Rješenje iz 2018. godine za gradnju mHE Općina donijela bez energetske dozvole/saglasnosti, koja prethodi izdavanju odobrenja za gradnju novih proizvodnih elektroenergetskih objekata. Potpisom ovog ugovora kada je dodijeljena koncesija za izgradnju 15 mini hidroelektrana na Neretvici nastupili su mnogi problemi, ali i pobune građana koji ne žele da priroda i sama rijeka budu uništeni.

Očajni građani, ponajviše lokalno stanovništvo iz godine u godinu su izlazili na proteste da spriječe, kako navode ‘devastiranje’ rijeke.

Gradnja MHE generacijska sramota

Prema mišljenju lokalnog stanovništva ,gradnja novih hidroelektrana ne predstavlja nikakvu korist, a od ugovora za njihovu gradnju okoriste se isključivo investitori, odnosno potpisnici ugovora.

Navode kako su postupci gradnje hidroelektrana na Neretvici generacijska sramota. Od brojnih negativnih uzroka koje navode ukoliko bi došlo do gradnje mHe na Neretvici ističu: uništavanje biodiverziteta; zanemarive količine proizvedene električne energije; Smanjenje kvaliteta i kvantiteta vode; finansijska korist za lokalnu zajednicu ne postoji; negativan uticaj na zalihe pitke vode; automatizovan način rada, bez potrebe za zapošljavanjem radnika na poslovima svakodnevnog održavanja; migracijske prepreke ribama, riječnim rakovima i ostalim akvatičnim organizmima; kilometri suhih riječnih korita i nepoštivanje proizvoljno određenog minimalnog ekološkog protoka.

Flora i fauna se vješto i svjesno uništavaju zbog interesa i profita onih koji zanemaruju sve što priroda daje BiH.

Kroz godine i vapaje lokalnog stanovništva nastala su udruženja građana koja konstantno protestima, ali i pravnim putem apeluju na sprječavanje svjesnog uništavanja prirodnih bogatstava BiH, a u ovom slučaju Neretvice.

U pitanju ogroman kriminal

Safet Sarajlić, član Udruženja građana "Neretvica - Pusti me da tečem" za Face je govorio o daljim koracima građana, ali i prema njegovom mišljenju ključnih krivaca ali i njihovih ciljeva pri ideji za gradnju MHE na Neretvici.

“Nastavljamo borbu. Razlog je jednostavan, ovdje je u pitanju ogroman kriminal. U direktnoj vezi je sa Edhemom Bičakčićem kao i SDA strankom. Od 2006. godine tvrdimo da JP Elektroprivreda BiH ne stoji iza ovog projekta, tu stoje pojedinci. Ono na što mi kao udruženje stavljamo akcenat je stalna borba. Mi smo pokrenuli sudski spor protiv općine Konjic, a vodimo i sudski postupak protiv federalnog ministarstva okoliša i turizma. Ono na što smo ponosni i što smo uspjeli dokazati je da je poništena građevinska dozvola općine Konjic. Da bi na kraju i sama općina Konjic i sama poništila građevinsku dozvolu 7.10.2021. godine”, rekao je Sarajlić.

'Energetska mafija u režiji SDA'

Kao ključnog krivca Sarajlić navodi Edhema Bičakčića, jednog od osnivača SDA i bivšeg premijera Federacije BiH.

“U pitanju svih dešavanja je energetska mafija. Klasična energetska mafija u režiji SDA. Gdje god je došao Edhem Bičakčić u lokalne zajednice tu rijeke više nema. Njihovi postupci su prosti oni nađu rijeku na karti, vide da li je uzurpirana ili nije, a zatim kroz političko djelovanje lobiraju da dobiju koncesiju na tu rijeku. Od 109 mini hidrocentrala u BiH, u 50% je instalirana Bičakčićeva oprema”, rekao je.

Govoreći o Općini Konjic gdje je napravljeno šest MHE Sarajlić navodi da su te rijeke uništene zbog 40.000 KM kolika je koncesiona naknada.

„Dvije rijeke su uništili zbog 40.000 KM“, navodi Sarajlić.

Nameće se pitanje zašto tolika gradnja hidroelektrana? Zašto je potrebna dodatna električna energija kada je BiH ima i više nego dovoljno, a sve više od dovoljnog izvozi? 

Baveći se ovom tematikom brojni stručnjaci navode da nikako nije nužna gradnja novih. Ipak, važno je istaći da ključni motiv gradnje mini hidroelektrana stoji u sigurnoj zaradi investitora. 

Dakle, princip koji jasno funkcioniše je da investitori potpisuju ugovor o obaveznom otkupu električne energije na 12 u FBiH ili 15 godina u RS i garantuje im se povlaštena cijena za električnu energiju koja je stalna i ne ovisi o tržištu. Sve što oni proizvedu u tih 12 ili 15 godina će biti otkupljeno po toj cijeni. To je najsigurniji profit za njih.

Planirana gradnja mini hidroelektrana na Neretvici predviđala je čak 15 MHE, međutim to je spriječeno.

“U slivu rijeke Neretve je planirano 15 MHE. Na 27.5 km toka rijeke Neretve planirali su napraviti osam mini hidrocentrala, dok na pritokama sedam. Oni bi svaku kap rijeke uzeli i kompletan ovaj kraj pretvorili u Saharu”, rekao je član Udruženja građana 'Neretvica – Pusti me da tečem'.

Elektroprivreda se obratila EBRD-u

“Kada je Elektroprivreda htjela početi gradnju MHE na Neretvici finansijski nisu mogli sve, pa su se obratili EBRD-u koji je proveo studiju u kojoj se prema mojim saznanjima navodi da apsolutno nije preporučljivo graditi toliko broj MHE na Neretvici.  Međutim nakon toga fokus je stavljen na gradnju samo dvije MHE”, rekao je Sarajlić.

Podsjećamo, načelnik Konjica, Osman Ćatić kroz posljednje procese navodio je kako je gradnja mini hidroelektrana interes općine Konjic. O interesu prirode, rijeke Neretvice nije govorio.

Face je kontaktirao načelnika Ćatića međutim , na naše pozive nije odgovorio.

Član Udruženja građana “Neretvica – Pusti me da tečem” Safet Sarajlić navodi kako je u predizbornoj kampanji sadašnji načelnik Konjica, Osman Ćatić govorio kako će raditi sve u interesu građana, ali ipak on je svoje interese usmjerio na druge svrhe, dakle interes Općine.

Podsjećamo, u oktobru 2020. godine kada je Ćatić bio kandidat za načelnika Općine Konjic govoreći o ekologiji ali i gradnji mini hidroelektrana na Neretvici on je rekao:

“Onako kako narod Neretvice bude htio od nas tako ćemo se mi ponašati. Nema centrala bez saglasnosti ljudi iz Neretvice kratko, jasno”, kazao je Osman Ćatić.

Poređenja radi, na sastanku sa izvršnim direktorom za kapitalne investicije JP Elektroprivrede BiH, Senadom Salkićem u julu ove godine, Ćatić je rekao:

"Gradnja malih hidroelektrana na Neretvici je interes općine Konjic i izražavamo bezrezervno opredjeljenje za realizaciju ovog projekta u skladu sa Ugovorom o koncesiji, drugim ugovorima i svim preuzetim obavezama".

Face je kontaktirao Senada Salkića međutim na naše upite lično nije želio dati odgovore, već nas je uputio da pitanja usmjerimo ka press službi Elektroprivrede BiH. 

Ipak ono što je jasno, građani, lokalno stanovištvo uspjeli su se izboriti i zaštititi Neretvicu, a Elektroprivreda bez validnih dozvola, više nema pravo poslati mašine na teren. Dakle, zabranjena je izgradnja mini hidroelektrana na Neretvici.  

Gradnja mini hidroelektrana na više lokaliteta u Bosni i Hercegovini postaje veliki problem koji dovodi do suprotstavljanja građana, apela na nadležne, protesta.  A osim toga, tu su i pokretanja pravnih procesa, koja često završe u korist onih koji svjesno uništavaju prirodu naše zemlje. Nasuprot onima koji žele graditi mini hidroelektrane širom BiH, tu su i oni koji to nastoje spriječiti na sve načine. Mještani Kruščice odlučni da se bore za prirodna bogatstva BiH,  svojim tijelima sprječavali su gradnju hidrolektrana, a tako i neformalna grupa građana Goražda, 'Spasimo Drinu' koji nastoje zaštititi i spasiti još jednu bh. rijeku od gradnje hidroelektrana i podizanja betonskih zidova na ovoj rijeci. Svi udruženi sa jednim ciljem, da zaštite prirodne lokalitete protiv onih 'moćnih' donosilaca odluke koji iste donose isključivo za lični interes. Da li će oni 'moćni' konačno pustiti bh. rijeke da teku ili će ih iznova nastojati uništiti? Vrijeme će pokazati.

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.