Internet-mediji u posljednjoj deceniji uveliko su zauzeli primat kad je riječ o izvještavanju. Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini postoji na desetine veb-portala i medijskih kuća koji kreiraju javno mnijenje. Ipak, tolika količina medijskih „proizvođača“ nesrazmjerna je broju konzumenata, koji te informacije „promoviraju“ u javnosti.
Kako potvrđuju analize, hiperprodukcija medijskog sadržaja često je jedan od razloga zašto se u eter plasiraju neprovjerene ili netačne informacije.
U novom FACE-ovom podcastu „Safe SPACE Happy FACE“ govorili smo o utjecaju medija na svakodnevni život konzumenata. Osnovna teza na kojoj počiva ovaj „aksiom“ jeste upravo sigurnost.
Koliko smo sigurni na društvenim mrežama? Kako možemo kreirati safe space (engl. sigurno mjesto) u javnom prostoru? Ovo su pitanja na koja su odgovorili naši gosti – Edin Halilović, direktor kompanije „Lilium“ i stručnjak za društvene mreže, i Emir Zulejhić, urednik veb-portala „Raskrinkavanje.ba“ i fact checker.
Edin Halilović, direktor „Liliuma“ i stručnjak za društvene mreže, otkrio je kako razumjeti funkcioniranje određenih algoritama društvenih mreža. Osvrnuo se i na način kako korisnici mogu zaštititi svoje lične podatke, te preduprijediti nedozvoljeno dijeljenje.
„Važno je koliko vremena provodimo na društvenim mrežama! Ljudi sve manje žive u 'realnom' svijetu. Svi algoritmi polaze od ultimativnog cilja: da provodimo što više vremena na društvenim mrežama. (...) Najvažnije je konzumirati i druge vrste sadržaja! Činjenica je da ljudi komuniciraju na društvenim mrežama, a pažnju dobiva sadržaj koji ima veliki angažman – uopće ne mora biti 'pametan'“, kaže Halilović.
„Fact checking je zapravo popravljanje štete koja je već nastala u javnom prostoru. To je obaveza svakog novinara i novinarke! Postoje i namjerne i nenamjerne situacije, kad novinari i novinarke preskoče 'provjeru' informacija. Svakodnevno analiziramo, čitamo, provjeravamo šta je objavljeno, a pomažu nam i čitatelji! Novinari istraživači onda počinju svoj posao, a kad dovrše – onda to objavljujemo na portalu“, kaže Zulejhić.
Obojica sagovornika dijele mišljenje: važno je kritičko razmišljanje o plasiranoj (dez)informaciji. Dobra praksa medija je, smatraju, provjeravanje istinitosti već plasirane informacije u javnom prostoru.
Više o ovoj temi pogledajte u videu iznad.
