Skupština RS preskače ratne zločince, traži izvještaj od Inzka

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS), na sjednici u utorak, 9. februara, raspravljaće o Informaciji koja se odnosi na zahtjev za podnošenje izvještaja visokog predstavnika o sprovođenju civilne implementacije mirovnog sporazuma u BiH za period 2009. – 2020. godine, sa prijedlogom zaključak. Ova tačka dnevnog reda uvrštena je naknadno.

Na dnevnom redu Skupštine RS-a nema pisma visokog predstavnika u BiH, Valentina Inzka, o poništenju povelja dodijeljenih osuđenima za ratne zločine.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko uputio je 2. februara pismo predsjedniku NSRS i predsjednicima svih klubova u ovom entitetskom zakonodavnom tijelu u kojem traži da se u roku od tri mjeseca ponište povelje koje je ova Skupština dodijelila osobama osuđenim za ratne zločine.

Po primitku pisma, iz kabineta predsjednika Narodne skupštine Nedeljka Čubrilovića saopšteno je kako su 3. februara primili pismo u kojem se traži vraćanje povelja određenih pojedinaca, a koje im je 24. oktobra 2016. godine dodijelio Organizacioni odbor za obilježavanje 25 godina NSRS.

U saopštenju je navedeno da će se o tom pismu izjasniti rukovodstvo i šefovi klubova poslanika u aktuelnom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske.

Šta stoji u Informaciji?

Prema materijalu objavljenom na službenoj web stranici, NSRS u utorak bi mogla donijeti zaključke koji se odnose na rad visokog predstavnika o sprovođenju civilne implementacije mirovnog sporazuma od 2009. – 2020.

Uz objašnjenje da je ‘Republika Srpska direktni potpisnik Aneksa X Dejtonskog mirovnog sporazuma’ navodi se kako ima ‘pravni osnov tražiti podnošenje izvještaja o sprovođenju mirovnog sporazuma’, te se od visokog predstavnika traži da ‘sačini i u roku od 90 dana Narodnoj skupštini Republike Srpske dostavi na razmatranje izvještaj o progresu u implementaciji mirovnog sporazuma u BiH za period 2009 – 2020 godine’.

U obrazloženju ove tačke dnevnog reda se navodi kako je Republika Srpska prema sporazumu od 29. avgusta 1995. godine ‘ovlastila SR Jugoslaviju (čija prava i obaveze je preuzela Republika Srbija)’, te time ‘postala indirektni potpisnik Dejtonskog sporazuma. Navodi se da ‘taj status proizlazi iz Preambule Dejtonskog sporazuma (stav 5), a direktni je potpisnik svih 11 aneksa Dejtonskog sporazuma’.

Navodi se da je prema Aneksu X Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik obavezan da „periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku Uniju, SAD, Rusku Federaciju i druge zainteresovane vlade, strane i organizacije o napretku u sprovođenju mirovnog sporazuma u vezi sa zadacima predviđenim u ovom sporazumu“.

„Narodna skupština Republike Srpske je Rezolucijom od 15. oktobra 2008. godine, kao strana Sporazuma o civilnom sprovođenju mirovnog sporazuma (Aneksa 10.) pozvala Visokog predstavnika da izvijesti Republiku Srpsku kao zainteresovanu stranu o sprovođenju tog Sporazuma“, ističe se u Informaciji, te dodaje kako visoki predstavnik nikada nije podnio izvještaj Vladi Republike Srpske.

„Time se vrši brutalno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma“, ističe se u obrazloženju Informacije, uz ocjenu kako je ‘visoki predstavnik u prethodnim godinama svog mandata prisvojio neograničena izvršna, zakonodavna i sudska ovlaštenja koja ne podliježu nikakvoj reviziji, a pored navedenog je i donosio odluke koje nemaju nikakvo uporište u odredbama Ankesa X Dejtonskog mirovnog sporazuma’.

Šta je rečeno u reakcijama na Inzkovo pismo?

Veličanje ratnih zločinaca je neprihvatljivo, vrijeđa žrtve i produbljuje patnje žrtava i njihovih porodica, istovremeno ugrožavajući mirnu budućnost Bosne i Hercegovine, ocijenjeno je iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH.

U pismu, koje je RSE imao na uvid, piše kako je 24. oktobra 2016. godine, organizacioni odbor koji je uspostavljen u svrhu obilježavanja manifestacije 25. godina od postojanja i rada Narodne skupštine RS dodijelio posebne povelje i priznanja brojnim institucijama, organizacijama i pojedincima. Uručio ih je predsjednik Narodne Skupštine Nedeljko Čubrilović.

Inzko je u pismu podsjetio da su među nagrađenima ‘svi bivši predsjednici Narodne skupštine i članovi prvog Predsjedništva RS, uključujući Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić, čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje’.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, ocijenio je 4. februara kako zahtjev visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da Skupština RS oduzme povelje ratnim zločincima, pokazuje ‘najniže strasti i mržnju prema srpskom narodu’.

„Nije mogao veću uvredu Srbima da da. Tako jednu bezočnu laž da iznese može samo Valentin Inzko. Savršeno dobro znaju da nećemo prihvatiti odluke OHR-a. On se usmjerava samo na jedan narod, ultimatum najteže prolazi kod našeg naroda“,rekao je Dodik.