Vijesti
Komšić za Financial Times: Najveći rizik je da BiH ostane izvan NATO-a Buduća predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pružila je podršku pregovorima o pridruživanju zemalja zapadnog Balkana, što je potez koji prkosi žestokom protivljenju proširenju bloka od strane francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
#

Von der Leyen je u petak u Berlinu kazala da je Europa "tražila puno od Sjeverne Makedonije i Albanije, (i) da su one to sve ispunile", piše Financial Times.

- Sada moramo održati svoje obećanje i započeti pregovore o pristupanju - kazala je ona.

Bivša njemačka ministrica odbrane, čiju je nominaciju za komisiju "pogurao" i sam Macron, smatra da je u interesu EU da zapadnom Balkanu ponudi evropsku perspektivu, piše FT prenose Vijesti.ba.

Ako to ne uradi, "drugi će popuniti jaz - Kina ili Rusija, Turska ili Saudijska Arabija", upozorila je ona.

Također je uputila snažne riječi podrške NATO-u, za koji je Macron u intervjuu ove sedmice rekao da je u stanju "moždane smrti".

- Mislim da se NATO, uprkos svim preprekama, pokazao kao sjajan štit slobode. O povijesti Evrope ne može se govoriti bez NATO-a - kazala je von der Leyen.

Macron je bio jedini čelnik EU koji je prošlog mjeseca na samitu EU blokirao pregovore o pristupanju Sjeverne Makedonije. Također je okupio malu grupu zemalja, uključujući Holandiju i Dansku, koji su se suprotstavile pregovorima sa Albanijom.

U intervjuu "Economistu", objavljenom u četvrtak, francuski predsjednik je poručio da blok treba reformisati procedure pregovaranja, za koje je ocijenio da "više ne odgovaraju svojoj svrsi".

- Ne želim nijednu novu članicu dok ne reformišemo samu Evropsku uniju. Po mom mišljenju, to je pošten i nezamjenjiv preduvjet - rekao je Macron.

Macronovi oštri stavovi o NATO-u i Balkanu zaprepastili su Berlin. Angela Merkel, njemačka kancelarka, kritikovala je u četvrtak "drastične riječi" francuskog lidera protiv NATO-a, poručivši da to nije njeno viđenje saradnje unutar NATO-a".

Merkel je, nakon jučerašnjeg sastanka sa von der Leyen, ponovila svoju podršku pregovorima o proširenju, ocijenivši kako je "izuzetno važno za strateške evropske interese da te zemlje ne izgube nadu da će se jednog dana moći pridružiti EU".

- Proširenje na zapadni Balkan također bi pomoglo bloku da se uhvati ukoštac sa problematičnim pitanjima migracija, što će biti jedna od ključnih tema s kojom će se suočiti Evropska komisija von der Leyen - dodala je Merkel.

Macron je u intervjuu prozvao i Bosnu i Hercegovinu, označivši je kao "tempiranu bombu koja otkucava tik uz Hrvatsku, i koja se suočava s problemom povratka džihadista".

Željko Komšić, Hrvat koji trenutno predsjedava Predsjedništvom BiH, rekao je za Financial Times da njegova zemlja nije iskusila "ikakvih problema s malim brojem stranih boraca" koji se vraćaju u Bosnu.

Veće zemlje, poput Francuske, naveo je Komšić, imaju i svojih problema s raznim vrstama ekstremističkih ideologija i grupa.

Daleko opasniji po Bosnu od povratka džihadista, naveo je Komšić, je "sigurnosni rizik da BiH ostane izvan euroatlantskog prostora i članstva u NATO-u".

Von der Leyen je naglasila da su čelnici vlada zemalja EU dali svoju podršku mogućnosti članstva regije zapadnog Balkana još 2003. godine, prenose Vijesti.ba.

- Poenta je u to vrijeme bila učvrstiti evropsku ideju mira u regiji, koju su prije 20 godina potresali krvavi sukobi. A povijest EU od 1989. godine pokazala je koliko se zapravo isplati kadda naša unija otvori svoje srce - dodala je Von der Leyen.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.