Osnivač WikiLeaksa Julian Assange u ponedjeljak iščekuje odluku britanskog suda o izručenju SAD-u zbog optužbi za špijunažu, nakon objavljivanja stotina hiljada tajnih dokumenata na internetu.
Sutkinja okružnog suda Vanessa Baraitser odluku bi trebala objaviti u 11 sati na kaznenom sudu Old Bailey u Londonu. Radi se o oslučaju koji je izazvao velike kontroverze i postao ’cause celebre’ za slobodu medija.
SAD je protiv 49-godišnjeg Assangea podigao 18 točaka optužnice zbog objavljivanja 500.000 dokumenata s oznakom tajnosti 2010. godine. Radi se o povjerljivim dokumentima s detaljima o američkim vojnim operacijama u Afganistanu i Iraku.
Odluka o izručenju donosi se nakon više od deset godina međunarodnih pravnih zavrzlama i kontroverzi koji prate slučaj tog Australca. Današnja presuda britanskog suda podložna je žalbenom postupku, što znači da bi se pravna saga mogla nastaviti prije nego što uslijedi stvarno izručenje.
U slučaju osuđujuće presade u SAD-u, Assangeu prijeti do 175 godina zatvora. Uoči današnje odluke, stručnjaci za pitanje ljudskih prava iz Njemačke i UN-a izrazili su zabrinutost.
Kristinn Hrafnsson, glavna urednica WikiLeaksa je kazala da je “gotovo sigurna” da će sud presuditi protiv Assangea.
Nils Melzer, posebni izvjestitelj UN-a za borbu protiv mučenja, je kazao da “proces jasno krši osnovne standarde ljudskih prava, pravila sudskog postupka i vladavinu zakona”.
Pozvao je američkog predsjednika na odlasku Donalda Trumpa da pomiluje Assangea, poručivši da on “nije neprijatelj američkog naroda”.
“Pomilovanjem Assangea, gospodine predsjedniče, poslali biste američkom narodu i svijetu kasnu poruku pravde, istine i humanosti”, kazao je Melzer u prosincu.
Time biste, nastavio je, “rehabilitirali hrabrog čovjeka koji trpi nepravdu, progon i ponižavanje više od desetljeća, a samo zato što je rekao istinu”.
Assangeovo zdravlje je u strogo čuvanom zatvoru narušeno, upozoravaju njegovi pristaše i odvjetnici. Pati od respiratornih problema i sklon je depresiji te svjedoci obrane upozoravaju da postoji rizik od samoubojstva ukoliko bude izručen SAD-u i osuđen na trajnu robiju.
Na ročištu u veljači prošle godine čulo se da je predsjednik Trump obećao pomilovanje ako Assange svjedoči da je Rusija ‘hakirala’ elektroničku poštu Demokratskog nacionalnog odbora (DNC) tijekom izborne kampanje 2016.
WikiLeaks je kasnije objavio e-mail korespondenciju koja se pokazala štetnom za Trumpovu demokratsku suparnicu Hillary Clinton.
Stella Moris, Assangeova zaručnica i majka dvojice sinova, direktno se obratila Trumpu.
“Ljudi žele da pomilujete Assangea. Poslušajte, molim vas”, napisala je Moris na Twitteru.
Baraitser danas objavljuje odluku i kosi li se zahtjev za izručenjem SAD-u s ljudskim pravima.
Washington ustrajno ponavlja da je Assange pomogao obavještajnoj analitičarki Chelsei Manning da ukrade dokumente i razotkrije povjerljive izvore diljem svijeta.
Švedska je bila prva zemlja koja je 2010. izdala uhidbeni nalog za Assangea zbog navodnog silovanja, no kasnije su te optužbe odbačene zbog nedostatka dokaza.
No, Assange se odlučio za bijeg iz Švedske, prekršivši uvjete uvjetnog puštanja na slobodu, i zatražio azil u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu, gdje je ostao od 2012. do 2019.
U travnju 2019., ekvadorski predsjednik Lenin Moreno ukida mu azil zbog “agresivnog ponašanja i opetovanog kršenja međunarodnih konvencija”.
Nakon što mu je ukinut azil, britanska policija ga odvlači iz veleposlanstva, pozivajući se na prethodno kršenje uvjetne slobode.
WikiLeaks i dalje tvrdi da je Ekvador ilegalno ukinuo azil Assangeu te prekršio međunarodno pravo.