Vijesti
Autor: Asim Bešlija
Tuzla je sjedište prve romske zadruge u BiH Ovo je prva romska zadruga u Bosni i Hercegovini i regiji osnovana radi bržeg upošljavanja romske populacije i kreiranja malih biznisa koji bi ponajprije ekonomski ojačali Romkinje.

2022. godine Opšta ženska zadruga „Bolja budućnost“ proslavila je pet godina svoga postojanja. Ovo je prva romska zadruga u Bosni i Hercegovini i regiji osnovana radi bržeg upošljavanja romske populacije i kreiranja malih biznisa koji bi ponajprije ekonomski ojačali Romkinje. Zadruga se trenutno najviše bavi stočarstvom i nakon pete godine postojanja na korak je do potpune samoodrživosti.

Autor: Asim Bešlija

2017. godine osnovana je Opšta ženska zadruga „Bolja budućnost“ s namjerom da najprije pomogne Romkinjama da razviju svoje male biznise, poput poljoprivrednih gazdinstava te da imaju kanal za distribuciju svojih proizvoda. Pokretanje zadruge projekat je Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“, koje je prije ovog koraka radilo na jačanju samih Romkinja kako bi bile u mogućnosti da učestvuju u radu zadruge. To je uključivalo obuku, ali i konkretnu pomoć pri pokretanju plasteničke proizvodnje ili uzgoja stoke za 50-ak žena uz pomoć donatora. Grad Tuzla im je pod zakup dao komad zemljišta sa šumom od 15 dunuma na samom ulazu u grad, koji je nekada svakako korišten za potrebe zadruge u vrijeme bivše Jugoslavije... tako da je ovaj čin simbolično i nastavak zadrugarstva u Tuzli.

Predsjednik Skupštine Zadruge Mirsad Bajramović navodi da je ovo jedina romska zadruga na području Bosne i Hercegovine, kao i regije, osnovana sa ciljem okupljanja kooperanata i kooperantica iz romske zajednice kako bi se unaprijedili njihovi životni uslovi. Zadruga u okviru svoje registracije ima 505 djelatnosti koje su dozvoljene zakonom, a time i bezbroj otvorenih mogućnosti za rad. Na samom početku oni su odlučili da na samom posjedu zadruge to bude plastenička proizvodnja povrća u osam plastenika. Bilo je uposleno pet ljudi na tim poslovima. Ali je nakon par godina, zbog nelojalne konkurencije i nemogućnosti plasmana, fokus prebačen na stočarstvo. Trenutno se ovdje uzgajaju ovce i koze.

Ove godine nabavili smo koze, a do sada ih nismo imali. Želimo pokušati napraviti jedno veće stado i vidjeti šta se s tim može uraditi. U najgorem slučaju mlijeko se može prodavati kozmetičarima. Imamo mladu jarad i janjad koje želimo sami odgojiti. Iako je to teži način, uvijek se dobije ono što se hoće u smislu kvaliteta, kaže Mirsad.  

Na zemljištu zadruge trenutno je 39 grla koja su smještena u posebno napravljenim objektima, gdje se vodi računa o njihovom zdravlju te prehrani. Postignut je određeni standard da se već sada može govoriti o kvalitetu, posebno zbog činjenice da se na priplod čeka na godinu dana. Čitav proces trebao bi dovesti do tržišnog uspjeha i širenja samog stada te u konačnici i samoodrživosti zadruge.

Prodaju se muška janjad i ovnovi. 70 ovaca i 30 koza nam je cilj. Jedno stado od 100 ovaca i koza i tada će se ovaj posao isplatiti. Ova godina je trebala biti prva isplatna, ali je bilo dosta štete zbog krađa i drugih uzroka, navodi on.

Zadruga je otvorena za sve

Uz Mirsada Bajramovića, u zadruzi trenutno radi još jedna osoba romske nacionalnosti i brinu se o stadima ovaca i koza. Ovce se prodaju uglavnom za kurbansko meso. Iako trenutno nema isplativosti u ovom poslu, Mirsad navodi da ako ove godine prodaju deset kurbana, bit će pokriveni troškovi rada zadruge. Troškove radne snage već pokriva Udruženje „Bolja budućnost“. Za djelatnost stočarstva ovo je već treća godina zaredom, a krenuli su sa svega pet ovaca. Da nije bilo bolesti i krađa, do sada bi ih imali 60 u stadu.

Međutim, bez Udruženja kao oslonca, sama zadruga još uvijek ne može poslovati samostalno jer je malo interesa za ovu vrstu posla. Međunarodni donatori uglavnom finansijski podržavaju obuke i osposobljavanje žena, dok početničkog kapitala odnosno podrške za razvoj zadruge nema. Tako Romkinje koje žele bili kooperantice i dalje nisu konkurentne. No, ovo im je ipak najbolji način da se angažiraju. 

Za žene bi bio najbolji izlaz da rade kroz zadrugu, na organizovan način, kao kooperantice. Za zaradu i plasiranje proizvoda, kaže Mirsad Bajramović.

Kooperanti se ovdje mogu okupljati na bilo kojoj osnovi odnosno vrsti poslovanja i proizvodnje, s obzirom na veliki broj registrovanih djelatnosti, ali interesa je malo zbog izuzetno velikih nameta čak i za male poslove. Oni su penju do 20% za individualne proizvođače koji bi radili putem zadruge te se ljudi najčešće odlučuju da to bude na crno. Jednostavno – nije im isplativo, dodaje on.  To pokazuje i primjer štanda na kojem su prvih godina prodavani poljoprivredni proizvodi iz plasteničke proizvodnje gdje se nisu mogli platiti osnovni troškovi. Razlog su i nekonkurentne cijene i uvoz.  

No, i pored ovoga, zadruga ima svoju svrhu i odlična je platforma za uvezivanje svih onih koji žele osigurati svoju egzistenciju. Puno je neobrađene zemlje, kaže Mirsad i zasigurno bi sve ovo bilo isplativo da se ima osiguran plasman. Ovo se odnosi kako na poljoprivredu, tako i na stočarstvo, s obzirom na to da se nikada ne zna da li će se proizvodi koje nude uistinu i prodati. Na ovo se dodaje i rast cijena, posebno u 2022.godini, gdje su samo za stočnu hranu one uduplane. Farma se, uprkos negativnim trendovima, polako širi. I ostvarivanje vizije je na vidiku. 

Kakve su perspektive ove zadruge?

Da je računala na profitabilnost, zadruga do sada ne bi opstala. Pomoć Udruženja „Bolja budućnost“ bila je ključna, kaže Mirsad, a sada se dosta nade polaže u novi akcioni plan za Rome u BiH koji je usvojen na nivou države. Ovo će značiti i nove modele zapošljavanja gdje će sama zadruga pronaći svoje mjesto. I to na način da bude neka vrsta inkubatora i administrativnog sjedišta za okupljanje kooperanata. 

Kroz akcione planove bi trebala  doći i podrška države. Sredstva iz Zavoda za zapošljavanje bi trebala postojati da ih zadruge mogu povući ili da ljudi samo otvaraju firme, a zadruga da bude inkubator. Kroz sistem samozapošljavanja Roma i Romkinja do sada je prošlo 1000 ljudi, ispod 10 posto ih je opstalo, pojašnjava Mirsad.

Dosadašnji javni pozivi za finansiranje zapošljavanja ili samozapošljavanja Roma i Romkinja iz fondova zavoda za zapošljavanje nisu imali svrhu jer su bili ograničeni na godinu dana te bi nakon toga ljudi ostajali bez posla. Oni se mogu smatrati uspješnim u kontekstu stvaranja radnih navika kod romske populacije koja nikada prije nije imala radno mjesto i radno vrijeme. Radno iskustvo koje može pomoći u daljem razvoju karijere i poslovnih navika.

Zadruga, u svakom slučaju, nudi neograničenom broju ljudi da bude mjesto putem kojeg mogu poslovati na legalan način i razvijati svoje male poslove. Iako je razvoj zadruge spor, on se odvija, a trenutno je najpotrebnije pravljenje razvojnog plana za period od tri do pet godina i to za oblast stočarstva. Najveća ulaganja u zadrugu do sada je izvršilo Udruženje „Bolja budućnost“ koje je prošle godine uplatilo 8000 KM, ove godine isti iznos, a ista suma planirana je i za narednu godinu. Ovaj novac iskorišten je za izgradnju smještajnih kapaciteta za stoku i hranu, nabavku stoke i hrane te sistem za nadzor. Napredak je već vidljiv.   

Puno je bolje da ovako ide razvoj zadruge, korak po korak. Jeste spor, ali ostvarit će se i ova vizija koja je zamišljena. Samo treba strpljenja i rada, zaključuje Mirsad Bajramović.

Zadruga je izuzetan potencijal, posebno za Romkinje koje nemaju puno šansi na tržištu rada zbog niskog nivoa obrazovanosti,  ali i činjenice da većinom nikada nigdje nisu bile formalno zaposlene. Ovo predstavlja način ekonomskog jačanja, ali i socijalne ravnopravnosti za ovu teško upošljivu i marginaliziranu društvenu skupinu. Samo u prvoj godini zadruga je proizvela više od četiri tone ekološki uzgojenog povrća, što uključuje paradajz, paprike, krastavac te krompir, luk i grah. Da je ostvaren siguran plasman, ovo bi bila izuzetno uspješna tržišna priča prve ženske romske zadruge. 

Opšta ženska zadruga „Bolja budućnost“ nudi i druge mogućnosti. U svome vlasništvu ima pumpe za crpljenje vode, frezu, agregat, pumpe za prskanje voća i povrća, mašinu za bušenje rupa za malinjake, kao i jedno teretno vozilo. Može ponuditi usluge frezanja, održavanja dvorišta, bušenja rupa za malinjake, proizvodnju povrća u plastenicima i na otvorenom, njegovu prodaju i plasman. Uz ovo tu je već pokrenuta stočarska proizvodnja te neiskorišteni potencijal ljudi koji čekaju najbolji model da bi počeli živjeti od svoga rada.

Ovaj materijal  je nastao u okviru regionalnog programa „Sprečavanje nasilja nad ženama u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj: Sprovođenje normi,  mijenjanje stavova“,  koji  finansira Evropska unija (EU), a provodi UN Women u saradnji sa organizacijama civilnog društva. Sadržaj materijala, kao i nalazi prikazani u njemu, isključiva je odgovornost Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije (EU), niti UN Women.

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.