Vijesti
U posjedu smo Programa reformi za 2021: Članstvo u NATO-u nije opcija zbog RS-a Tako u Programu reformi za 2021. godine stoji da je “BiH je predana poboljšanju odnosa sa NATO-om bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu”, iako je iz Alijanse potvrđeno da smo u MAP-u
#

Fokus.ba došao je u posjed Programa reformi za 2021. godine, dokumenta koji, nakon što ga usvoji Vijeće ministara, Predsjedništvo i Parlament BiH treba da bude poslan u sjedište NATO-a u Briselu. Da je Program reformi isto je što i ANP (Godišnji nacionalni program) kojeg šalju države pretendenti za članstvo u NATO, nedavno je potvrđeno iz sjedišta Alijanse. Također, na stranici NATO-a stoji da je BiH zvaničan pretendent za članstvo u Alijansi.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio da se BiH nalazi u MAP-u, koji predstavlja važnu stepenicu ka članstvu u NATO-u, potvrdivši autentičnost objavljenog dokumenta iz sjedišta NATO-a. Zastupnik SDS-a u Predstavničkom domu PS BiH Dragan Mektić na protekloj sjednici ovog doma poslao je zvanični upit Vijeću ministara da Parlamentu dostavi Program reformi za 2019. i 2020. godinu „kako bi se narodu BiH moglo objasniti da li je država u MAP-u ili nije“.

No, šta stoji u Programu reformi za 2021. godini, kojeg je nedavno usvojila Komisija za saradnju s NATO-om s Josipom Brkićem na čelu, a koji kao takav još nije predstavljena javnosti.

Kao prvo, u ovom dokumentu primjetan je trend ublažavanja terminologije koja bi imala ikakvu poveznicu sa činjenicom da je BiH ranijim dokumentima npr. Predsjedništva BiH uveliko uklesala svoj put ka NATO-u.

Tako u Programu reformi za 2021. godine stoji da je “BiH je predana poboljšanju odnosa sa NATO-om bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu”.

 
 

Jednako kao i “kompromis” da se promijeni naziv Komisije za NATO integracijski proces u Komisiju za saradnju sa NATO-om, tako je i Program reformi za 2021. očiti “kompromis” da se u navedenom dokumentu ne ponavljaju “greške” zvaničnika iz RS-a poput tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića (SNSD) o napredovanju BiH ka članstvu u NATO.

Treba, naime, podsjetiti npr. na sastanak Radmanovića sa tadašnjom pomoćnicom generalnog sekretara NATO-a za јavnu diplomatiju Kolindom Grabar-Kitarović održanog 23. septembra 2013. na kojem je izjavio da je poznato da se BiH u ranijem periodu opredijelila za evropske i euroatlantske integracije.

– Za nesmetani nastavak integracijskog procesa u NATO, te bezuvjetan ulazak u Akcijski plan za članstvo, kao posljednji „korak“ na putu u punopravno članstvo u NATO, ostaje rješenje pitanja nepokretne, perspektivne vojne imovine sukladno principima navedenim u Odluci NATO-a iz aprila 2010. godine – onstatirano je na tom sastanku – saopćeno je tada iz Predsjedništva BiH.

  

U Programu reformi za 2021. godine nigdje se ne spominje MAP, osim u suhoj konstataciji da je u aprilu 2010. godine u Talinu, NATO zvanično uputio poziv BiH da se pridruži Akcijskom planu za članstvo (MAP). BIH je, prema ovom dokumentu, još u programu Partnerstvo za mir (PfP).

Inače, ovaj program je podijeljen na poglavlja: vanjska i sigurnosna politika, unutrašnja politika, ekonomska pitanja, pitanja resursa, sigurnosna pitanja, pravna pitanja. Jedno od krucijalnih pitanja za napredovanje BiH ka članstvu u NATO-u knjiženje vojne imovine, a kojeg blokira RS, samo je šturo navedeno u ovom programu.

– Broj perspektivnih vojnih lokacija će biti ukupno 57. Knjiženje perspektivnih vojnih lokacija se nastavlja. Jedan broj još nije uknjižen, a nekoliko neperspektivnih lokacija ostaje pod kontrolom MO – stoji u ovom dokumentu.

 

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.