Za usvajanje ovog Zakona glasala su 33 delegata, dok je jedan bio suzdržan. Ipak, ono što je važno naglasiti je da novim stavom u članu 78. posebno naglašeno da se ovim zakonom obustavlja izdavanje energetskih dozovola za male hidroelektrane izuzev onih na gravitacionim vodovodima.
Šta donosi zabrana gradnje mHe instalisane snage do 10 mW?
Borba za zabranu gradnje mHe tek počinje
Čovjek koji je svojim tijelom branio rijeku Željeznicu, ujedno i predsjednik Ekološko-humanitarnog udruženja "Gotuša" iz Fojnice, Robert Oroz za FACE je istakao šta zapravo znači usvajanje današnjeg Zakona te kakva su očekivanja za naredni period.
„Velika borba još stoji pred nama. Današnje odredbe zakona odnose se na nove mini hidroelektrane. Ipak, današnje usvajanje Zakona je jako bitna pobjeda. Trenutno nastojimo da analiziramo izdate koncesije, ali smo sretni zbog pokazatelja da zajedničkim snagama nas aktivista ipak možemo utjecati na promjene i na usvajanje zakona koji se tiču zabrane gradnje mHe“, kazao je Oroz za FACE.
Aktivisti uporni i istrajni
Član Upravnog odbora Udruženja građana "Neretvica – Pusti me da tečem", Safet Sarajlić, izričit je u svojim nastojanjima zabrane gradnje mHe na rijeci Neretvici. Za FACE on naglašava da je današnje usvajanje Zakona jedna stepenica koja vodi ka konačnoj zabrani gradnje mHe koju aktivisti godinama zahtijevaju.
„Ovo što smo do sada uspjeli i što je usvojeno je samo jedan korak koji vodi ka konačnoj zabrani gradnje mHe. Naredni korak je preispitivanje koncesionih ugovora i svih dozvola za mHe u slučajevima gdje još nije počela gradnja. Apsolutno smo uvjereni da će doći do potpune zabrane gradnje mini hidroelektrana. Odličan pokazatelj za sve to je upornost aktivista koji su kroz godine ostali istrajni u svojim zahtjevima i pritiscima na donosioce odluka“, rekao je Sarajlić.
Podsjećamo, predsjednik Ekološko-humanitarnog udruženja „Gotuša“ iz Fojnice, Robert Oroz, još prije sedam mjeseci najavljivao je pregovore sa vlastima o traženju raskidanja koncesionih ugovora jer, kako navodi, vlasnici ovih ugovora ne izmiruju nikakve obaveze i nemaju aktivnosti.
„Ne vidim razlog da se deset-petnaest godina od potpisivanja ugovora ništa ne radi. Naš cilj je da do ljudi dođe istina o štetnosti gradnje mHe“, poručio je tada Oroz.
Isti cilj ostao je kao vodilja aktivistima kroz sve godine zalaganja i traženja zabrane gradnje mHe na bh. rijekama, bh. prirodnim bogatstvima.
Benefiti gradnje mHe?
Predsjednik Udruženja „Hidroenergija“, Amer Jerlagić, ranije je govorio i o benefitima gradnje mini hidroelektrana u našoj zemlji, poredeći standarde BiH sa zemljama Evropske unije.
„Evropska unija je izgradila 21.800 malih hidroelektrana, a planirana je gradnja još na stotine i hiljade istih. To je obnovljivi izvor energije. Borimo se za dekarbonizaciju, gašenje termoelektrana, a ovamo donosimo Zakon o zabrani gradnje mHe. Nakon 119 izgrađenih mHe u BiH, planiralo se graditi još oko 500, a sve to je investicija teška 2,5 milijardi KM. Prema našim procjenama, to bi donijelo direktnih i indirektnih radnih mjesta preko 5000, a godišnjeg prihoda BiH 250 miliona KM, PDV-a godišnje 47 miliona KM. Austrija, Švicarska, Njemačka, Italija iskoristile su vodne potencijale preko 90 posto. Donosimo ovako teške zakone. Mislim da smo jedina država u svijetu koja je donijela Zakon o zabrani gradnje malih hidroelektrana“, rekao je Jerlagić.
Iako je za neke BiH jedina država u svijetu koja je donijela Zakon o zabrani gradnje malih hidroelektrana, ova odluka moguć je pokazatelj da predstavnici bh. vlasti počinju isticati zabrinutost o vitalnosti bh. ekosistema i održivosti u pogledu ekoloških učinaka.
Ipak, sigurnije je ostati na „mogućem pokazatelju“ jer će naredni period i naredne odluke pokazati da li je današnje usvajanje Zakona samo predstava za javnost ili jedna od važnih stepenica za očuvanje prirodnog bogatstva Bosne i Hercegovine – naših rijeka.
