12.7 C
Sarajevo
29.03.2024

Džamija koja je sagrađena u ime ljubavi Boga želeći postići Božije zadovoljstvo (FOTO i VIDEO)

Prema isklesanom tarihu na kamenu na samom ulazu u Aladža džamiju ona je zadužbina izvjesnog Hasana sina Jusufa, prema dokumentima knjigovođe i pisara za vremena Osmanske vlasti. Tarih/epitaf kaže :

„OVU ČASNU DŽAMIJU I UZVIŠENI MESDŽID SAGRADIO JE U IME BOGA DOBROTVOR HASAN SIN JUSUFA ZA LJUBAV BOGA, ŽELEĆI POSTIĆI BOŽJE ZADOVOLJSTVO. O VJEČNI BOŽE PRIMI OVO DJELO LIJEPO“.

Evlija Čelebija u svome putopisu iz 1664.godine detaljno opisuje Aladža džamija sa svim njenim ukrasima, mesdžidom, ogradom, šadrvanom, turbetom i mezarjem. Vjerovatno jedan od najboljih opisa koje je Čelebija iznio u svome putopisu :

- OGLAS -

„Kad drvenim mostom prođemo na suprotnu stranu, onda na vhu mosta imamo Hasan-pašinu džamiju, koja je po cijelom svijetu poznata pod imenom Aladža džamija. To je krasna bogomolja. Ovoj džamiji nema ravne u bosanskom ejaletu, ni u zvorničkom sandžaku, ni u gradu Teslidži (Pljevlje), a ni drugdje.”

“Kako je ona ljepša i sjajnija od svih džamija ovog kraja, to je ukrasila ovaj grad. Neimar je na zidovima četvorougaone osnove napravio, poput prave zdjele okruglu kupolu (kubbe);ona je uzorna i zaslužuje da se vidi. Minder, mirhab, prozori i galerija mujezina su perforirani (musebbak) radovi od bijelog mramora poput perforacija (gravura) Fahrije u svakom tom detalju izražena je neka posebna sposobnost i vještina poput dopuštene mađije. Spolja na sofi nalaze se tri visoke kupole (kubbe), na četiri mramorna stuba bijela kao kristal. Da ne bi snijeg i kiša zasipali veliki džema’at na ovim sofama je poredano simetrički dvadeset borovih stubova i od drveta inženjerski napravljena neka vrsta krovnog prepusta (sundurma) tako da onaj koji ga vidi ostaje zapanjen, jer je sav taj prepust izgraviran mrežastim glavurama poput gravura Fahrija. Sav jugoistočni zid ove sofe išaran je raznovrsnim šarama ravnim Bezhatovu, Manijevu i Sahkulovu kistu.

U sredini dvorišta (harem), na mjestu obraslom u zelenilo, pod visokom email-kupolom na šest stubova, koja je kao kupola kakvog visokog dvorca, napravio je klesar mramora (havz) za abdest. To je tako umjetnički izrađen safiski šadrvan da zaljubljeni ljudi, gledajući kako iz slavina teče živa voda i pravi vodoskok, prestanu da čeznu i uzimaju abdest. Sa desne strane ove džamije , do samog puta,podignuta je veličanstvena visoka kupola (kubbe) na četiri stuba. Oko nje je kovački majstor takve gvozdene rešetke i prozore koji su poput radova kovača Davuda. Svaki majstor, inženjeri svjetski putnik, koji pažljivo pogleda ovu kupolu i ove gvozdene rešetke, postaje zapanjen i zadivljen,
Osnivač ove zadužbine Hasan-paša umro je u Budimu kao budimski defterdar.”

Džamiju se prema dubrovačkom arhviu gradili zidari-meštri iz Dubrovnika. U prilog ovoj tvrdnji govori i činjenica da dužina blokova korišćenih za izgradnju odgovara mjeri „jednog lakta“ što je bila Dubrovačka mjera, a ne mjeri „aršina“ koja je bila Osmanska mjera. Također prema dubrovačkom arhivu i ostalim dokazima vrlo vjerovatno da su i unutrašnje radove na Aladži izvodili majstori iz Dubrovnika i talijanskih gradova.
Džamija je rađena prema projektu Mimara Sinana najboljeg osmanskog arhitekte i jednog od največih graditelja carstva.

Alhamdulillah i dragom Bogu hvala, dobrim ljudima i svima onima koji su učestvovali da jednu našu zadužbinu vratimo na lice zemlje !

 
- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA