Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), na svijetu godišnje premine više od sedam miliona ljudi zbog zagađenog zraka koji uzrokuje različite bolesti. To ima za posljedicu da ljudi bivaju primorani da izostaju i sa posla.
Stanovništvo u iznimno naseljenim područjima gradova, gdje je i velika potrošnja energije, je teško pogođeno bolestima i zarazama povezanim sa zagađenim zrakom. U WHO preporučuju da koncentracija sitnih čestica PM2.5 ne bude veća od deset mikrograma po kubnom metru zraka. Preporučljiva koncentracija azotdioksida iznosi ne više od 40 mikrograma po kubnom metru.
Prema spomenutoj studiji, pretpostavlja se da su navedene čestice uzrok rane smrti u hiljadu gradova širom Evrope. Utvrđeno je da bi se smanjivanjem njihove koncentracije na razinu koju su preporučili u WHO prevenirala rana smrt 51.213 osoba svake godine. Taj broj bi bio znatno veći kada bi se koncentracija još više smanjila.
Za Marka Nieuwenhuijsena sa Instituta za globalno zdravlje (ISGlobal) iz Barselone istraživanje je dokaz da, kako je naveo, još mnogi gradovi ne rade dovoljno u borbi protiv zagađenja zraka.
Gradovi su rangirani po stopi smrtnosti. Pa je tako u Madridu zagađen zrak uzročnik smrti kod sedam posto ljudi. Izrazito velika smrtnost zbog ovog problema je u italijanskim gradovima smještenim u dolini rijeke Po, kao i u poljskim i češkim gradovima. Gradovi Brescia, Bergamo i Vicenza su bili među prvih pet po koncentraciji čestica PM2.5.
Među gradovima u kojima je bila najmanja smrtnost su norveški Tromso, švedski Ume, finski Oulu i glavni grad Islanda, Rejkjavik. U prosjeku je 84 posto stanovnika gradova, koji su bili dio istraživanja, bilo izloženo utjecaju PM2,5 čestica u koncentraciji koja je bila iznad preporuke WHO-a. Većem utjecaju azotdioksida iznad preporučene količine bilo je devet posto stanovnika.
Sasha Khomenko iz ISGlobala, a koji je i koautor studije, poručio je da je važno misije štetnih materija posmatrati u kontekstu stope smrtnosti. Zbog toga je pozvao na, između ostalog, na što veće korištenje javnog prijevoza i smanjenje emisije iz industrije, aerodroma i luka.
Smatra da će i zabrana korištenja drva i uglja kao ogrjeva biti korisna u borbi centralnoevropskih gradova protiv zagađenja zraka. Također je pozvao da bude što više zelenih površina u urbanim sredinama, prenosi agencija AFP.